Svijet u 2023. godini: Krv na Bliskom istoku, Prigožinov let na drugi svijet i gašenje paradržave

Ono u čemu se definitivno može postići konsenzus jeste sljedeće - 2023. godina predstavljala je vjerovatno jednu od intenzivnijih kada je riječ o političkim procesima i svemu što politika sa sobom i prati. Također, 2023. godina na neki način se može okarakterisati i kao uvodna u sve ono što će evropsku, ali i svjetsku političku scenu da čeka u 2024. godini.

No, kada je u pitanju 2023. godina, krenimo redom, ukoliko se uopće red i poredak u svijetu sada može i definirati na pravi način.

Početak godine, tačnije 1. januar obilježio je i zvanični dolazak Lule da Silve na vlast u Brazilu. Predsjednik Brazila se tako nakon niza godina provedenih van politike u velikom stilu vratio na južnoameričku političku scenu te je svojom pobjedom i preuzimanjem mandata obradovao brojne ljevičare kako u Brazilu tako i na području šire Južne Amerike.

Pobjeda Lule da Silve ujedno je značila i potvrdu ljevičarskog odnosno roze talasa na ovom kontinentu. Kao najveća ekonomija i sila u Južnoj Americi, Brazil je tako započeo novu eru nakon desničara Jaira Bolsonara, a Lula da Silva se kroz ovu godinu pokazao kao predvodnik brojnih procesa u Južnoj Americi i osoba koja na neki način okuplja sve lijevo orijentirane političare na ovom dijelu svijeta.

Govoreći o Južnoj Americi i dešavanjima u ovoj državi u 2023. godini svakako da se mogu izdvojiti i tenzije između Venecuele i Gvajane, ali i dolazak novog predsjednika na čelo Argentine - Javiera Mileija.

Dolazak Mileija na vlast pokrenuo je i val protesta u ovoj državi, naročito građana koji su nezadovoljni najavama Mileija o mjerama štednje i izmjene čak 300 zakona u cilju obnove ekonomije.

Uvodne mjesece 2023. godine obilježile su i velike napetosti na relaciji Washington - Peking. U postprazničnoj atmosferi kada se ne dešava mnogo toga, na nebu iznad Sjedinjenih Američkih Država uočeni su sumnjivi objekti za koje se kasnije ispostavilo da je riječ o balonima za koje su u Americi gotovo pa odmah tvrdili da predstavljaju kineske špijunske uređaje.

Ionako narušeni odnosi između dvije sile, postali su još napetiji, a državni sekretar SAD-a Antony Blinken otkazao je svoju posjetu Pekingu te je poručio kako se gubi svrha njegovog putovanja.

"Balon u zračnom prostoru SAD-a je neodgovoran čin i jasno kršenje suvereniteta Sjedinjenih Američkih Država i međunarodnog prava što potkopava i svrhu mog putovanja", rekao je Blinken.

Iako je incident na neki način arhiviran, baloni su predstavljali samo još jedan u nizu pokazatelja izuzetno napetih odnosa između Pekinga i Washingtona, a slična situacija nastavila se i tokom cijele godine, naročito u segmentu trgovine i ostvarivanja utjecaja kako u Evropi tako i na području Indo-Pacifičke regije.

Kada se govori o Sjedinjenim Američkim Državama, događaj koji je definitivno obilježio godinu jeste i onaj koji uključuje suđenja Donaldu Trumpu. Godinu uoči izbora za predsjednika SAD-a, bivši prvi čovjek Bijele kuće suočava se sa nizom optužbi kako za korupciju tako i za mnogo veće prekršaje koji uključuju i odavanje državnih tajni.

Početkom juna, Trump je izašao pred sud u Miamiju te se suočio sa 37 tačaka optužnice od čega se 31 tačka odnosi na namjerno zadržavanje informacija koje se tiču nacionalne odbrane.

Na 44 stranice, tužioci su naglasili kako je Trump u kutijama koje je držao u Bijeloj kući arhivirao novine, izvještaje iz medija, zvanične dokumente, ali i ono najgore - povjerljive dokumente o odbrani i vojnim kapacitetima Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja kao i dokumente o nuklearnom programu.

Nešto kasnije, Trump je morao izaći i na sud u Georgiji, a sa ovog suđenja momenat koji je obilježio njegov dolazak je i zvanično fotografiranje. Mnogi su upravo ovu Trumpovu fotografiju ocijenili kao jednu od najskupljih ikada napravljenih.

Osim područja Sjeverne i Južne Amerike, brojna dešavanja obilježila su kako Aziju, tako i Evropu i Afriku.

Ukoliko se analizira 2023. godina na Starom kontinentu, može se primijetiti kako su burni politički, ali i drugi procesi obilježili Evropu kako od najdalje tačke na zapadu, tako i do one na istoku kontinenta.

Svakako, jedan od najzanimljivijih događaja na zapadu Evrope bili su izbori u Španiji gdje je dosadašnji ljevičarski premijer Pedro Sanchez raspisao vanredne parlamentarne izbore i to u periodu kada je ljevica u ovoj zemlji doživjela debakl na regionalnim i lokalnim izborima. Uprkos lošim anketama i generalnoj situaciju u Evropi gdje jača desničarski narativ, Pedro Sanchez, njegova Radnička socijalistička partija Španije i drugi ljevičari uspjeli su formirati vlast i tako bar nakratko zaustaviti desničarski talas koji je zapljusnuo Evropu.

Njegova pobjeda izazvala je i reakciju na drugoj strani pa su tako u Španiji sedmicama organizovani protesti desničara i konzervativaca koji su tvrdili kako Sanchez daje suviše velike ovlasti katalonskim separatistima.

Osim Španije, izbori koji su privukli najviše pažnje u 2023. godini u Evropi su svakako oni u Turskoj, Slovačkoj, ali i Poljskoj.

Predsjednički izbori u Turskoj, zakazani zajedno sa parlamentarnim izborima, održani su u maju 2023. godine, a politička scena ove države bila je poprište borbe Recepa Tayyipa Erdogana i njegove AK Partije sa jedne, te opozicije koju je predvodio Kemal Kilicdaroglu. Iako se najavljivalo kako bi Erdogan mogao izgubiti vlast, rezultati izbora su pokazali potpuno drugačiju političku sliku. Recep Tayyip Erdogan nastavio je obavljati svoju predsjedničku ulogu, a AK partija i dalje je ostala najvažniji politički faktor u ovoj državi.

Izbori u Poljskoj, odnosno Slovačkoj, ponudili su dvije potpuno različite perspektive. Konzervativna vlada Poljske koju je predvodila partija Pravo i Pravda (PiS) nakon dugogodišnje vladavine koncem 2023. godine i zvanično je smijenjena, a na čelo Poljske stigla je koalicija opozicionih stranaka koje predvodi dugogodišnji i dobro poznati proevropski zvaničnik Donald Tusk. Promjena vlasti u Poljskoj naročito je obradovala Brisel koji je pozdravio dolazak Tuska na vlast te poručio kako će se odnosi između Brisela i ove članice Evropske unije značajno relaksirati te da se očekuje potpuna promjena političke klime.

S druge strane, koliko su rezultati izbora u Poljskoj obradovali proevropske zvaničnike širom kontinenta, toliko su ih rezultati izbora u Slovačkoj rastužili. Naime, na parlamentarnim izborima koji su održani 2023. godine u ovoj zemlji, pobjedu je odnio bivši premijer Robert Fico, čovjek koji je na odmah na početku svog mandata najavio kako će Slovačka značajno reducirati svoju vojnu pomoć Ukrajini. Zaokret u "ukrajinskom pitanju" predstavljao je i alarm za Brisel, a mnogi su ocijenili kako će pobjeda Fice na izborima dodatno ojačati desničarski blok koji predvodi mađarski premijer Viktor Orban.

Evropu je u 2023. godini šokirala i situacija u Nizozemskoj. Na parlamentarnim izborima u ovoj zemlji, kao "iz vedra neba" stigla je vijest da je najveći broj glasova osvojio krajnji desničar Geert Wilders, osoba čije su politike godinama izazivale kontroverze kako u Nizozemskoj tako i u Evropi.

Wilders je poznat kao političar čiji su stavovi duboko zasnovani na antimigrantskim i antiislamskim politikama pa je njegova pobjeda na izborima zabrinula mnoge koji smatraju da će Nizozemsku čekati izuzetno neizvjestan period do konačnog formiranja vlasti, naročito ukoliko desničari postignu dogovor.

Svakako ni ova godina nije mogla proći bez vijesti koje se odnose na rat u Ukrajini i sve što je vezano za ovu temu. Uprkos najavama kontraofanzive koja bi mogla isporučiti nešto veće rezultate, Ukrajinci u 2023. godini nisu uspjeli ostvariti značajnije teritorijalne dobitke. Međutim, daleko od toga da je situacija na frontu i oko njega bila "dosadna".

Ukrajinci su vršili brojne diverzantske akcije, ponovno je meta napada bio i Krimski most, a ni Crnomorska flota Ruske Federacije nije u 2023. godini imala mira te su na području gdje su smješteni ruski ratni brodovi zabilježeni brojni napadi, što je natjeralo i Ruse na povlačenje brodova sa tog područja.

Ipak, govoreći o rusko-ukrajinskom sukobu, događaj koji je definitivno obilježio 2023. godinu jeste sukob između paravojne formacije Wagner i njihovog šefa Jevgenija Prigožina i Kremlja.

Nezadovoljstvo koje je tinjalo mjesecima, eskaliralo je sredinom godine, tačnije u junu. Borci Wagnera cijevi tenkova i oružje umjesto prema Ukrajini okrenuli su prema Moskvi te su stigli na 200 kilometara od glavnog grada Rusije. Šef Wagnera Jevgenij Prigožin tom se prilikom obratio ruskom vojnom rukovodstvu, ali i Vladimiru Putinu te je iznio niz kritika na vođenje rata u Ukrajini, tretiranja Wagnera, ali i općenitog vođenja države.

Sukob između Wagnera i Kremlja nakon nekoliko dana se "utihnuo", ali su svi vrlo dobro znali da Vladimir Putin neće tek tako preći preko svega što je Prigožin napravio. Dva mjeseca nakon pokušaja državnog udara ili kako god se to okarakterisalo, objavljena je informacija kako su Jevgenij Prigožin i rukovodstvo Wagnera poginuli u avionskoj nesreći.

Nakon događaja koji su u Kremlju, pomalo i sa dozom ironije, opisali kao tragičan, Wagner je izgubio moć kakvu je imao, a vojnici su dobili novo komandno jezgro odano Kremlju. Jevgenij Prigožin, čovjek koji je godinama predstavljao simbol ruskih ratnih ciljeva, postao je prošlost.

Jedan od događaja koji je u 2023. godini bio značajan za svijet, a naročito za Evropu jeste i historijsko širenje NATO-a na Finsku. Uslijed ruske agresije na Ukrajinu, Finska i Švedska su predale zahtjev za članstvo u NATO-u čime je značajno izmijenjena geopolitička slika same Evrope. Švedska do kraja 2023. godine, prvenstveno zbog blokade Mađarske i Turske nije ušla u NATO, ali je zato Finska u aprilu 2023. godine i zvanično postala 31. članica saveza.

Činjenica da postoji još jedno područje gdje Rusija graniči sa NATO-om nije se svidjelo rukovodstvu u Moskvi te su poručili kako će u budućnosti Rusija rasporediti značajne vojne snage na ovom području u cilju preventivnog djelovanja.

Kada se zbroje dešavanja u svijetu, ništa manje nisu zanimljivi događaji koji su obilježili Afriku i Aziju. U stalnim previranjima i brojnim državnim udarima u Africi, u 2023. godini najveću pažnju privukao je Sudan gdje su se sukobile dvije vojne frakcije. Uprkos brojnim mirovnim inicijativama, Sudan je i dalje daleko od mira, a ionako narušena ekonomija dodatno je uzdrmana posljednjim dešavanjima.

Slična situacija je i u okolnim afričkim državama gdje je i u 2023. godini zabilježen niz sukoba kako između afričkih vojnih frakcija tako i zvanične vojske i terorističkih skupina koje i dalje siju strah i trepet na ovom kontinentu.

U kontekstu ratova, sukoba i stalnih nemira, Azija je u 2023. godini bila poprište brojnih sukoba od kojih su neki aktuelni i danas. Svakako, jedan od onih koji je privukao najveću pažnju jeste sukob između Azerbejdžana i Armenije, a sve na području separatističke teritorije Nagorno-Karabaha. Zaleđeni sukob buknuo je ponovno u septembru 2023. godine kada je Azerbejdžan saopćio da pokreće specijalnu antiterorističku operaciju na području Nagorno-Karabaha. U samo dva dana, Azerbejdžan je ostvario vojnu nadmoć, a iz glavnog grada paradržave Stepanekerta iselilo se na desetine hiljada Armenaca.

Separatističke vlasti podigle su bijelu zastavu te su saopćili kako će početkom 2024. godine Nagorno-Karabah i zvanično prestati da postoji. Predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev posjetio je ovu regiju te je u glavnom gradu podigao i zastavu Azerbejdžana kao simbol pobjede i simbol jednog sukoba za koji se može reći da je nakon dužeg perioda i zvanično, na duže staze, okončan.

Za kraj, kao događaj koji je obilježio 2023. godinu svakako je sukob u Gazi, odnosno Izraelu koji je možda i najviše podijelio cijelu svjetsku javnost na one koji podržavaju djelovanje Tel Aviva i na one koji u palestinskom otporu vide suštinu čovječnosti. Od dolaska Benjamina Netanyahua na vlast i formiranja krajnje desničarske vlade u Izraelu krajem 2022. godine sve kao da je slutilo na sukob velikih razmjera.

Tenzije su konstantno bile u porastu, pripadnici Hamasa i izraelska vojska imali su pojedinačne okršaje tokom čitave godine, ali sve se u potpunosti promijenilo 7. oktobra 2023. godine kada su pripadnici Hamasa ušli u južni dio Izraela i ubili desetine civila, a brojne odveli natrag u Gazu kao taoce.

Netanyahu i saradnici, kao da su jedva čekali takav potez Hamasa te su isti dan proglasili rat i pokretanje operacije "Željezni mač" te su pokrenuli neviđene napade na Hamas. Iako su vrlo brzo uspostavili kontrolu nad jugom države, Izraelci se nisu zaustavili na tome te su Gazu napali iz zraka, sa mora, ali i kopna odakle je u enklavu ušlo na desetine vojnika, tenkova i drugog teškog naoružanja.

Od tada pa sve do danas, Izrael vrši intenzivne napade na civile u Gazi te je gotovo u potpunosti uništio sjeverni dio Pojasa. Desetine hiljada Palestinaca je ubijeno, a i nekoliko mjeseci nakon sukoba svijet kao i politička scena postali su podijeljeniji nego ikada kada je riječ o ovom sukobu.

Naravno, kada se sabere cijela godina, ne može se reći kako je baš sve u svjetskoj politici bilo negativno. Neki od događaja koji se definitivno mogu opisati kao zanimljivi, a koji su se dogodili ove godine jesu i ponovno uspostavljanje odnosa između Irana i Saudijske Arabije, intenziviranje ekonomske, ali i političke saradnje kroz savez BRICS koji će naročito biti zanimljivo posmatrati u 2024. godini.

Jedan od globalnih događaja koji je obilježio svijet je i samit COP28 u kojem su države dale obećanje kako će smanjiti emisiju gasova i započeti ubrzan prelazak sa fosilnih goriva. Ipak, mnogi su mišljenja kako će ovakav sporazum predstavljati samo mrtvo slovo na papiru.

Burnu godinu na svakom dijelu planete obilježili su brojni događaji, a njihove posljedice osjetit će se svakako i u 2024. godini. Geopolitičke promjene, novo raspoređivanje političkih saveza u svijetu započelo je intenzivnije u 2022. godini, nastavilo se i u 2023. godini, a očekivati je kako će se sličan scenarij odvijati i u 2024. godini.