Tri evropske države mogle bi se suočiti s enormnom novčanom kaznom jer nisu ispunile klimatske ciljeve
Države članice moraju ispuniti klimatske ciljeve za pet ključnih sektora: drumski transport, zgrade, mala industrija, otpad i poljoprivreda. Svaki cilj prilagođava se na osnovu BDP-a zemlje, a bogatije zemlje imaju strože zahtjeve.
Prema studiji koja analizira nacionalne klimatske planove, 12 zemalja EU će propustiti svoje nacionalne klimatske ciljeve prema Uredbi o podjeli napora (ESR). Još sedam je u opasnosti da ne ispune svoje ciljeve.
Ako ne ispune svoja potrebna smanjenja emisija, možda će morati platiti novčane kazne.
ESR je politički okvir - dio klimatskog i energetskog paketa EU – koji postavlja obavezujuće nacionalne ciljeve stakleničkih plinova za 27 država članica. Od njih se zahtijeva da zajednički smanje emisije za 40 posto (u odnosu na 2005.) do 2030. godine, piše Euronews.
Koje zemlje EU su na putu da propuste ciljeve emisije?
U izvještaju Transport & Environment (T&E) utvrđeno je da su dvije zemlje s najlošijim rezultatima Njemačka i Italija. Predviđa se da će Njemačka premašiti svoje klimatske ciljeve za deset posto, a Italija za 7,7 posto.
Također, predviđeno je da će Francuska ispuniti svoje ciljeve samo sa vrlo malom razlikom i svako povlačenje politike ili čak hladna zima koja povećava potrošnju energije može značiti neuspjeh.
Zemlje članice koje će vjerovatno akumulirati najveći iznos ovih viškova kredita su Španija, Grčka i Poljska. Predviđa se da će Španija preći za seda, posto i mogla bi dobiti oko deset milijardi eura od zemalja koje nisu na pravom putu.
Kazne s kojima bi se zemlje mogle suočiti su "nevjerovatne"
Prema T&E, još uvijek ima vremena da se ispravi politika pojedinih zemalja kako bi se ispunili ovi ciljevi za 2030. godinu.
"Ogroman iznos kazni koje bi zemlje mogle da plate 2030. godine je zapanjujući", rekla je Sofie Defour, direktorica za klimu u T&E u izvještaju objavljenom u junu.
Dodala je da zemlje imaju i određeni izbor te je na njima da odluče kako će postupiti.
"Zemlje se suočavaju sa jasnim izborom: platiti milijarde svojim susjedima za njihov dug za ugljik, ili implementirati nove politike koje poboljšavaju život vlastitih građana, kao što je izolacija kuća", kazala je Defour.
