Primjeri iz prošlosti
84

Trump je izbjegao metak i vjerovatno osvojio izbore: Historija je na njegovoj strani

N. Ž.
Donald Trump (Ilustracija: A. L./Klix.ba) (Foto: EPA-EFE)
Donald Trump (Ilustracija: A. L./Klix.ba) (Foto: EPA-EFE)
Donald Trump je preživio pokušaj ubistva 13. jula, a metak ga je promašio za nekoliko milimetara. Trenutak kada se ovo desilo, historija će vjerovatno pamtiti kao moment kada je bivši predsjednik SAD-a postao ponovo aktuelni, i to tri mjeseca pred izbore.

Srećom po Trumpa, napadač koji je identifikovan kao Thomas Matthew Crooks nije uspio da ga pogodi, a metak je pogodio Trumpovo uho. Nažalost, dvije osobe su teško povrijeđene, a ubijen je Corey Comperatore.

Iako je Trump i prije ovog atentata bio u blagoj prednosti zbog lošeg zdravstvenog stanja Joea Bidena, aktuelnog predsjednika SAD-a, mišljenje koje prevladava među analitičarima je da je ovaj događaj zacementirao pobjedu Trumpa, iako do izbora ima još tri mjeseca.

Ankete kažu da je Trump sada daleko ispred Bidena, a jedna analiza pokazuje da je njegova šansa za povratak u Bijelu kuću nešto više od 70 posto. Biden, s druge strane, je na oko 17 posto.

Historija jasno govori šta slijedi

Prijašnji veliki događaji kažu da su građani SAD-a spremni stati i ujediniti se iza osobe koju smatraju liderom i žrtvom, a to svakako vrijedi za Trumpa.

Prvi moderni primjer ovakvog slučaja je Drugi svjetski rat. Na predsjedničkim izborima 1940. godine, Demokrata Franklin Roosevelt je izabran na platformi međunarodne izolacije i neuključivanja SAD-a u globalni rat.

Ipak, događaj iz decembra 1941. godine je sve promijenio. Japan je napao bazu Pearl Harbor na Havajima, a Roosevelt je time opravdao direktno uključivanje SAD-a u Drugi svjetski rat protiv ove države, ali i Njemačke. Odmah nakon napada, u januaru 1942. godine, 84 posto Amerikanaca je podržavalo Roosevelta kao predsjednika.

Roosevelt je pogazio sva svoja predizborna obećanja i uključio državu u rat, čak i vodio kontroverznu politiku zatvaranja Japanaca u logore širom SAD-a pod često neosnovanim optužbama za špijuniranje, ali je 1944. godine lagano porazio svog protukandidata Thomasa Deweyja, osvojivši 36 saveznih država.

Iako Roosevelt nije imao izbore odmah nakon događaja koji je velik poput napada na Pearl Harbor, među Amerikancima je ostala slika jakog lidera koji pobjeđuje rat i koji može preživjeti sve, zbog čega je i ostao upamćen kao jedan od popularnijih predsjednika u historiji SAD-a.

Posljednji pokušaj ubistva predsjednika SAD-a

Puno bliži primjer Trumpovom desio se 1981. godine, kada je predsjednik bio Ronald Reagan. U martu ove godine, Reagana je pokušao ubiti John Hinckley, ali je tadašnji predsjednik napad preživio. Već u maju 1981. godine, čak 62 posto građana SAD-a podržavalo je Reagana.

Ovdje vrijedi istaći da su brojne Reaganove politike bile polarizirajuće i da nije bio pretjerano popularan u svakom dijelu SAD-a. Ipak, činjenica da je preživio atentat njegovu popularnost podigla je na novi nivo, a 1984. godine je osvojio 49 od 50 saveznih država.

Naravno, činjenica da je preživio pokušaj ubistva nije jedini faktor, ali skok u njegovoj popularnosti dovoljno govori.

Jedini predsjednik s više od 90 posto podrške među stanovnicima

Najrecentniji primjer desio se 2001. godine, tačnije 11. septembra. Tada je izvršen teroristički napad na tornjeve u New Yorku, kada je život izgubilo 2996 osoba.

Godinu dana prije ovog monumentalnog događaja, George Bush je Al Gorea pobijedio zbog 537 glasova više na Floridi. Jasno je bilo da iza Busha ne stoji ogroman dio populacije SAD-a, ali se tog sudbonosnog dana sve promijenilo.

Prema anketi ABC Newsa iz oktobra 2001. godine, Busha je podržavalo nevjerovatnih 92 posto građana SAD-a, što je najveći procenat otkad se prati ova metrika. Primjera radi, njemu najbliži su njegov otac George H.W. Bush s 89 posto podrške nakon pobjede u Zaljevskom ratu 1991. godine, te Harry S. Truman s 87 posto podrške u junu 1945. godine, odnosno nakon kapitulacije Njemačke u Drugom svjetskom ratu.

Ono što se desi nakon teško je predvidjeti. Truman, oba Busha i Reagan su do kraja svojih mandata padali i ispod 30 posto podrške, ali se njihova popularnost u nekoliko mjeseci održavala.

Mlađi Bush je tako 2004. godine puno lakše došao do drugog mandata u Bijeloj kući, Reagan je imao jednu od najvećih pobjeda u historiji 1984. godine, a Truman je pobijedio u 28 saveznih država 1948. godine, s tim da je imao dva ozbiljna protukandidata, za razliku od drugih primjera.

Trump ima jasan put, ali mora staviti svoje boljke sa strane

Donald Trump je pukom srećom izbjegao metak atentatora, ali sama činjenica da se ovo desilo, zajedno s njegovom trenutnom reakcijom (koja je ovjekovječena u fotografiji novinara Evana Vuccija) i prvim javljanjem nakon događaja kada je fokus stavio na porodicu ubijenog posjetioica njegovog skupa, trebala bi lansirati bivšeg predsjednika nazad na njegovo staro radno mjesto.

Podrška će opadati vremenom, ali su tri mjeseca kratak period da dođe do masovnog pada. Istini za volju, svi prijašnji primjeri su uvjetovani tim da spomenuti političari nisu koristili toksičnu retoriku i da su zanemarili svoj ego. Na Trumpu je sada da uradi ovo dvoje, a to će njemu biti posebno teško.