Trump najavio "Dan oslobođenja" nakon što je gotovo cijelom svijetu zaprijetio carinama
Trump je u više navrata 2. april nazvao "Danom oslobođenja", uz obećanja da će uvesti niz carina ili poreza na uvoz iz drugih zemalja, za koje kaže da će osloboditi SAD od ovisnosti o stranoj robi.
Kako bi to učinio, Trump je rekao da će nametnuti "recipročne" carine koje će odgovarati carinama koje druge zemlje naplaćuju na američke proizvode.
Ostaje puno nepoznato o tome kako će se ti nameti zapravo provoditi.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je u ponedjeljak da će Trump u srijedu otkriti svoje planove za uvođenje recipročnih carina na gotovo sve američke trgovinske partnere, ali je ustvrdila da detalji ostaju na predsjedniku da ih objavi.
Trump je tvrdio da carine štite američku industriju od nepoštene inozemne konkurencije, prikupljaju novac za saveznu vladu i daju polugu za traženje ustupaka od drugih zemalja. No ekonomisti naglašavaju da bi se široke carine po stopama koje je predložio Trump mogle obiti o glavu.
Detalji oko Trumpovih planova ostaju neizvjesni. Uzajamne carine mogu biti u obliku pristojbi za proizvod po proizvod, na primjer, ili širih "prosjeka" nametnutih za svu robu iz svake zemlje - ili možda nešto sasvim drugo. Stope bi mogle odražavati ono što druge zemlje naplaćuju, kao i njihove poreze na dodanu vrijednost i subvencije domaćim kompanije.
Trgovinski savjetnik Bijele kuće Peter Navarro rekao je za “Fox News Sunday” da bi carine mogle prikupiti 600 milijardi dolara godišnje, što bi značilo prosječnu stopu od 20%.
Trump je govorio o oporezivanju Evropske unije, Južne Koreje, Brazila i Indije, između ostalih zemalja, kroz ove namete. Leavitt je u ponedjeljak rekla da su Trumpu njegovi savjetnici predstavili nekoliko prijedloga. Dodala je da će predsjednik donijeti konačnu odluku, ali trenutno ne razmišlja o potpunom izuzećima od carina za neku od država.
Wall Street Journal izvijestio je u nedjelju da su savjetnici razmatrali nametanje globalnih carina do 20%, kako bi pogodile gotovo sve američke trgovinske partnere. Trump je ostao neodređen, rekavši da će njegove carine biti "daleko velikodušnije" od onih koje su već uvedene protiv američkih proizvoda.
Trumpova fiksacija na carine raspiruje strahove SAD od recesije. Analitičari Goldman Sachsa povećali su vjerovatnost recesije u sljedećih 12 mjeseci s 20% na 35%.
To odražava "slabu prognozu rasta, pad povjerenja i izjave dužnosnika Bijele kuće koje pokazuju spremnost na toleriranje ekonomske boli". Goldman Sachs je također ukinuo svoju prognozu temeljne inflacije na kraju 2025.
Kina i Kanada uvele su protucarine na američku robu, dok je EU predstavila vlastite mjere koje će započeti sredinom aprila. Ostale protumjere mogle bi uslijediti nakon srijede.
Za sada je čelnica MMF-a, Kristalina Georgieva, na događaju Reutersa u ponedjeljak rekla da američke carine izazivaju zabrinutost, iako njihov globalni ekonomski učinak ne bi trebao biti dramatičan.
Osim recipročnih tarifa za zemlje, Trump bi mogao otkriti dodatne poreze specifične za sektore poput farmaceutskih proizvoda i poluvodiča. Ranije je najavio da carine na automobile stupaju na snagu u četvrtak.
Ekonomisti su očekivali da bi nadolazeća salva mogla ciljati na 15 posto partnera koji imaju stalne trgovinske neravnoteže sa SAD-om, skupinu koju je američki ministar finansija, Scott Bessent, nazvao "prljavih 15".
SAD ima neke od najvećih robnih deficita s Kinom, EU-om, Meksikom, Vijetnamom, Tajvanom, Japanom, Južnom Korejom, Kanadom i Indijom.
Američki trgovinski partneri žure smanjiti svoju izloženost, a izvješća sugerišu da bi Indija mogla smanjiti neke carine.
Predsjednica Evropske centralne banke, Christine Lagarde, rekla je u ponedjeljak da Evropa treba krenuti prema ekonomskoj neovisnosti, rekavši za radio France Inter da se Europa suočava s "egzistencijalnim trenutkom".
