Trumpov as iz rukava za Ukrajinu i rješenje za kraj rata: Hoće li "presuditi" dokument iz aprila?
U cijeloj priči važnu ulogu igra dokument koji je Kellogg, zajedno s Fredom Fleitzom objavio u America First Policy Institutu u aprilu 2024. godine, a u kojem se detaljnije govori o mogućim rješenjima rata.
Prema pisanju medija u SAD-u, Trump je razgovarao s Kelloggom te bi upravo ovaj dokument mogao predstavljati vodilju u rješavanju rata u Ukrajini.
Šta piše u dokumentu?
U opširnoj analizi, Kellogg je naglasio kako zagovornici agresivne podrške SAD-a, uključujući i one koji pozivaju na direktnu američku vojnu umiješanost, vide rat u Ukrajini kao značajnu prijetnju američkoj, evropskoj i međunarodnoj sigurnosti.
"Oni tvrde da će bez snažne i neograničene američke vojne pomoći Ukrajini, Rusija nakon osvajanja Ukrajine krenuti da obnovi bivši Sovjetski Savez i izvrši invaziju na druge zemlje, uključujući članice NATO-a. Neki od ovih zagovornika tvrde da bi ruska pobjeda u Ukrajini potkopala demokratiju i sigurnost u drugim dijelovima svijeta i mogla bi podstaći Kinu da napadne Tajvan. Oni koji zastupaju ovo gledište, posebno predsjednik Biden, oštro su kritizirali sve koji su se protivili ili čak izražavali skepticizam u vezi američke vojne pomoći Ukrajini", navodi se.
Pristup koji je Kellogg definirao kao "Amerika na prvom mjestu", zahtijeva opreznu upotrebu američke vojne sile i čuvanje američkih trupa od nepotrebnih i beskrajnih ratova.
"To znači raditi u savezima i sa partnerima na promicanju regionalne sigurnosti, istovremeno zahtijevajući od članova alijanse i saveznika da iznesu svoju punu težinu u odbrani sigurnosti u regionu. Na osnovu ovih principa, vjerujemo da tragični neuspjesi rata u Ukrajini pokazuju zašto naš pristup američkoj nacionalnoj sigurnosti bolje rješava izazove koje ova vrsta sukoba predstavlja za nacionalne interese SAD-a i kako je mogao biti spriječen", naveli su.
U moru pohvala za Trumpov pristup Ukrajini i Rusiji tokom prvog mandata, Kellogg je u dokumentu žestoko kritikovao administraciju aktuelnog predsjednika Bidena.
"Biden je započeo svoje predsjedništvo prikazujući sebe kao predsjednika protiv Trumpa koji će preokrenuti svu politiku svog prethodnika. To je značilo povratak naivnoj i promašenoj vanjskoj politici, uglavnom iz Obamine administracije. Zbog Bidenove intenzivne nesklonosti Trumpu, pokušao je da preokrene čak i Trumpovu uspješnu politiku i odbio je pripisati Trumpu zasluge za njegove uspjehe u vanjskoj politici. Predsjednik je bespotrebno antagonizirao i otuđio važne saveznike SAD-a, posebno Izrael i Saudijsku Arabiju, i nastavio bezumne napore predsjednika Obame da umiri Iran u apsurdnoj nadi da će ga učiniti američkim partnerom za mir na Bliskom istoku. Bidenov vidljiv nedostatak strateške vještine povećao je šanse da Rusija napadne Ukrajinu potkopavajući percepciju odvraćanja predvođenog Amerikancima. Što je još važnije, Bidenova vanjskopolitička nesposobnost dovela je do kritičnih grešaka američke politike koje su nepotrebno suprotstavile Putinu i ohrabrile ga da naredi ruskim trupama da napadnu Ukrajinu", stoji u analizi.
Potencijalni ulazak Ukrajine u NATO, ocijenjen je kao "promašaj" Bidenove administracije.
"Potencijalni prijem Ukrajine u NATO bio je osjetljivo pitanje za Vladimira Putina čak i prije nego što je Joe Biden položio zakletvu u januaru 2021. Iako je Putin bio trenutno otvoren za tu ideju početkom 2000-ih, počeo je da govori protiv toga nakon NATO samita u Bukureštu, gdje je potvrđeno da NATO jednog dana planira da primi Ukrajinu u članstvo. Pristup Bidenove administracije nacionalnoj sigurnosti odbacio je Trumpov transakcijski pristup Rusiji, prema kojem je Trump uspostavio radni odnos sa američkim protivnikom. Biden je zamijenio Trumpov pristup liberalnim internacionalističkim koji je promovirao zapadne vrijednosti, ljudska prava i demokratiju. Bidenova neprijateljska politika prema Rusiji ne samo da ju je nepotrebno učinila neprijateljem Sjedinjenih Američkih Država, već je Rusiju odvela u naručje Kine i dovela do razvoja nove osovine Rusija-Kina-Iran-Sjeverna Koreja", mišljenja je.
Putinova paranoja o ulasku Ukrajine u NATO porasla je u septembru 2021. godine, kada je Kremlj oštro usprotivio ulasku Ukrajine u zajedničke vojne operacije sa članicama NATO-a
"Dok se Rusija spremala da napadne Ukrajinu, Bidenova administracija je grdila Putina i zaprijetila sankcijama bez presedana. Umjesto da koristi pregovore za deeskalaciju tenzija, Biden je ponovio Putinu i Zelenskom da je članstvo Ukrajine u NATO-u još uvijek u rukama Ukrajine", poručuje se u analizi.
Ističe se i to kako je s Putinom trebalo održati mir.
"Prvo, bilo je u najboljem interesu Amerike da održi mir s Putinom, a ne da ga provocira i otuđi agresivnim globalističkim kampanjama za ljudska prava i prodemokratskim kampanjama ili naporima da se promovira članstvo Ukrajine u NATO-u. Nije imalo smisla čak ni aludirati na podršku eventualnom članstvu Ukrajine u NATO-u, jer bi to zahtijevalo jednoglasno glasanje članica NATO-a, što je u to vrijeme bilo vrlo malo vjerovatno. Ukrajina je također morala ispuniti stroge zahtjeve za članstvo, uključujući demokratske i vojne reforme koje uključuju usklađivanje ukrajinske vojske sa opremom NATO-a. (Na samitu NATO-a u Vilniusu u junu 2023. godine, članice NATO-a su se obavezale da će prihvatiti Ukrajinu nakon što se slože da 'uslovi budu ispunjeni' i odustali od zahtjeva za članstvo. To je shvaćeno kao da će NATO razmotriti prijem Ukrajine nakon završetka rata)", saopćeno je.
Istaknuto je i to kako Biden promoviše proxy rat s Rusijom.
"Kako je ukrajinski rat prelazio u novu fazu zastoja i iscrpljivanja krajem 2022. godine, Bidenova administracija je nastavila da nedostaje koherentna strategija koja bi pomogla Ukrajini da pobijedi ili okonča sukob. Obezbijedio je veći broj naprednog oružja, ali ne dovoljno da se rat prebaci u korist Ukrajine. Nije postojala američka strategija da se postigne prekid vatre ili okončanje sukoba ili da se suoči sa realnošću da će Ukrajina vjerovatno izgubiti dugoročni rat iscrpljivanja. Bidenova administracija je također odbacila pokušaje održavanja mirovnih pregovora. Predsjednik Biden je umjesto toga demonizirao Putina, često ga nazivajući ratnim zločincem", mišljenja su.
Nakon toga, osvrnuli su se i na mirovne pregovore te su poručili kako Bidenova preferencija da koristi sukob u Ukrajini kao zamjenski rat za nanošenje štete Rusiji, a ne da pomogne Ukrajini da pobijedi u ratu, također je razlog zašto Sjedinjene Američke Države nisu učinile ništa da promoviraju prekid vatre ili mirovni sporazum.
"U nekim slučajevima, Sjedinjene Američke Države i neki od njihovih evropskih saveznika blokirali su pokušaje pauziranja ili okončanja rata. Prema pristupu 'Amerika na prvom mjestu' ukrajinskom sukobu, nakon što je postao zastoj i rat na iscrpljivanje, u najboljem je interesu Ukrajine, Amerike i svijeta bilo da traže prekid vatre i pregovaraju o mirovnom sporazumu sa Rusijom. Očigledno je da su mirovni pregovori i prekid vatre za okončanje rata komplikovana stvar. Ukrajinska vlada je razumljivo otporna na bilo kakvo rješenje koje bi nagradilo rusku agresiju, a ne obnovilo cijelu svoju teritoriju. Zelenski ne vjeruje Putinu da će se pridržavati mirovnog sporazuma ili primirja. On je u oktobru 2022. potpisao dekret u kojem se navodi da Ukrajina neće pregovarati s Putinom. Pristup Bidenove administracije pregovorima bio je lišen strategije i predsjedničkog vodstva. Biden i njegov tim stalno su se protivili bilo kakvom prekidu vatre ili mirovnom sporazumu koji ne uključuje potpuno rusko povlačenje sa cjelokupne ukrajinske teritorije. Bidenovi zvaničnici su također rekli da neće prisiljavati Ukrajinu da pristane na mirovni sporazum ili da se pridruži mirovnim pregovorima", objašnjavaju.
Umjesto uspostavljanja direktnih pregovora između Rusije i Ukrajine, predsjednik Biden je, kako ističu, nagrizao diplomatske kanale neophodne za postizanje dogovorenog kraja rata.
"Biden je u više navrata demonizirao Putina nazivajući ga ratnim zločincem i diktatorom i čak aludirajući da podržava promjenu režima u Rusiji. Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra, Biden je uporedio Putina sa Hamasom. Štaviše, predsjednik još nije imao nijedan telefonski poziv ili sastanak sa Putinom od početka rata", objašnjavaju.
Na kraju, u dokumentu se navodi kako je vrijeme da se prestane s ubijanjem.
"Izgledi za ukrajinsku vojsku 2024. nisu obećavajući. Nakon što nisu uspjele da pomjere borbene linije tokom svoje kontraofanzive 2023., činilo se da ukrajinske snage gube tlo početkom 2024. zbog umora od bitke, nedostatka oružja i onoga što se čini kao nova ruska ofanzivna strategija. Produženi rat u Ukrajini također rizikuje produbljivanje saveza između Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje, koji je ojačan sukobom. Iran i Sjeverna Koreja nastavljaju da isporučuju Rusiju oružjem koje joj je potrebno za vođenje ovog rata, dok Kina ostaje finansijski partner Rusiji u produbljivanju 'partnerstva bez ograničenja' dvije nacije. Amerika na prvom mjestu nije izolacionistička, niti je to poziv da se Amerika povuče iz angažmana u svijetu", objasnili su.
Na kraju, aktuelni američki pristup opisali su kao štetan za zemlju.
"Pristup nacionalnoj sigurnosti na prvom mjestu je, međutim, karakteristično različit od vanjskopolitičkog establišmenta koji često drži Sjedinjene Američke Države zarobljene u beskrajnim ratovima na štetu zemlje stavljajući idealističke principe ispred interesa američkog naroda. U Ukrajini postoji put naprijed u kojem Amerika može zadržati svoje interese kao prioritet, a istovremeno igra ulogu u okončanju najvećeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata", zaključili su.