Turci na prekretnici: Kilicdaroglu obećava drugačiju Tursku i "čišćenje Erdoganovog nereda"

Prema njegovoj ideji, predsjednik bi bio ograničen na jedan sedmogodišnji mandat.

"Promjena političkog sistema neće biti laka", rekao je Bertil Oder, profesor ustavnog prava na Univerzitetu Koc u Istanbulu.

Za takve promjene potrebna je tropetinska većina u parlamentu, koju će opozicija teško dobiti 14. maja.

Pustite zatvorenike

Kilicdaroglu kaže da će njegov prvi zadatak biti oslobađanje nekih od najistaknutijih opozicionih ličnosti koji su završili u zatvoru pod Erdoganom vladavinom.

Među njima su filantrop Osman Kavala i kurdski vođa Selahattin Demirtas, čiju slobodu je Zapad dugo tražio.

Opozicija se obavezuje da će obnoviti "nezavisne i nepristrasne" sudove, koje je Erdogan spojio sa saveznicima nakon što je preživio krvavi pokušaj državnog udara 2016. godine.

Također, opozicija želi oživjeti slobodu izražavanja i dati nezavisnost medijima, koje sada gotovo u potpunosti kontroliraju vlada i njeni poslovni saveznici.

"Moći ćete me vrlo lako kritikovati", rekao je jednom Kilicdaroglu, obećavajući da će ukinuti krivično djelo "vrijeđanje predsjednika".

Braniti "sve žene"

Predstavljajući tradicionalno sekularnu CHP stranku turskog osnivača Mustafe Kemala Ataturka, Kilicdaroglu je naporno radio kako bi stekao povjerenje religiozno konzervativnih žena koje su pokrivene, prenosi AFP.

Kilicdaroglu se obavezao da će pravo da budu pokrivene i u javnosti garantovati zakonom, kako bi pokazao da nema namjeru da poništi vjerske slobode koje je uveo Erdogan.

"Mi ćemo braniti prava svih žena", rekao je Kilicdaroglu, obećavši da će "poštovati svačija uvjerenja, stil života i identitete", uključujući i pripadnika LGBTQ zajednice u Turskoj.

Erdogan, nasuprot tome, LGBTQ ljude naziva "perverznim".

Kilicdaroglu također želi da se ponovo pridruži Istanbulskoj konvenciji, evropskom sporazumu koji ima za cilj borbu protiv rodno zasnovanog nasilja iz kojeg se Turska povukla prema Erdoganovim naredbama 2021. godine.

Vratiti "ekonomsku ortodoksnost"

Opozicija obećava trenutni povratak ekonomskoj ortodoksnosti i raskid s Erdoganovim "modelom turske ekonomije".

Erdoganovo odbijanje da se bori protiv inflacije podizanjem kamatnih stopa, što je dijelom povezano s njegovim vjerovanjem u islamska pravila protiv lihvarstva, izazvalo je najgoru ekonomsku krizu tokom njegove vladavine u Turskoj.

Zvanična godišnja stopa inflacije je prošle godine iznosila 85 posto. Nezavisni ekonomisti vjeruju da je stvarna stopa mogla biti dvostruko viša, brišući dobitke nove srednje klase stvorene tokom Erdoganove prve decenije na vlasti.

Ali povratak prosperitetu mogao bi potrajati, zahtijevajući reanimaciju državnih institucija koje su oslabile tokom Erdoganove ere centralizirane kontrole.

"Ko god pobijedi na izborima, malo je vjerovatno da će turska ekonomija doživjeti brzi oporavak", rekao je Erdal Alcin, profesor međunarodne ekonomije na njemačkom Univerzitetu Konstanz.

Stvoriti mir

Opozicija zna da je Turska iznervirala svoje saveznike u NATO-u uspostavljanjem privilegovanih odnosa sa Rusijom od 2016. godine. Sada žele vratiti povjerenje Zapada uz održavanje "uravnoteženog dijaloga" s Moskvom kako bi se okončao rat u Ukrajini.

Ahmet Unal Cevikoz, šef za međunarodne odnose u Kilicdarogluovoj stranci, također se zalaže za punopravno članstvo u Evropskoj uniji koje je već dugo na čekanju.

Ali prioritet je, rekao je Cevikoz, pomirenje sa sirijskim predsjednikom Basharom al-Assadom što je suštinski uslov za "dobrovoljni povratak 3,7 miliona sirijskih izbjeglica koje žive u Turskoj."