To je pokazao izvještaj o integraciji koji je provela bečka gradska uprava.
Izvještaj objavljen na osnovu podataka dostupnih s početka 2020. godine pokazuje da 30,8 posto stanovnika Beča čine strani državljani, 36,7 posto ih je rođeno u inostranstvu, a 41,3 posto ukupnog stanovništva je navelo strano porijeklo odnosno da su im roditelji rođeni van austrijskih granica.
Postotak osoba s inostranim pasošem je u poređenju s posljednjim izvještajem iz 2017. godine porastao sa 27 na skoro 31 posto. Međutim, opći postotak stanovnika koji dobijaju državljanstvo čini samo 0,8 posto. Dakle, od 1.000 ljudi koji sa stranim državljanstvom žive u Beču, samo osmero dobije austrijsko državljanstvo, što predstavlja jednu od najnižih stopa u Evropi.
Izvještaj je prikazao i razvoj u obrazovanju. Među doseljenicima koji su pristigli nakon 2011. godine u Austriju i svoju najvišu obrazovnu kvalifikaciju stekli u inostranstvu, udio osoba s višim odnosno stručnim obrazovanjem iznosi 56 posto, dakle samo četiri posto manje od stanovnika bez migracijskog porijekla.
Kada su u pitanju zaposleni u javnim institucijama svaki četvrti uposlenik je imigrant, dok u oblasti zdravstva osobe s migracijskim porijeklom čine 34,7 posto. Najčešći strani jezici koji se govore u institucijama su turski i B/H/S. 25 posto uposlenika gradske uprave Beča rođeno je u 116 različitih zemalja, ostalih 75 posto čine Austrijanci, saopćeno je iz Eurocomm-PR Sarajevo.
