U dijelovima Njemačke gdje je veća podrška radikalnoj desnici veći je i broj zaraženih koronom
Online međunarodno izdanje njemačkog lista Spiegel piše da je grad Bad Schandau među onim gradovima u Njemačkoj u kojima su se rijetko dešavali napadi na policiju. Međutim, nedavno su se desili takvi napadi.
Jedan 56-godišnjak je napao nekoliko policajaca, a nedugo poslije je veći broj stanovnika opkolio policajce. Napeta situacija je eskalirala u trenutku kada je policajka udarena u koljeno, a drugi policajac udaren flašom. Oboje su lakše povrijeđeni te je pokrenuta istraga.
Prema informacijama nadležnih, napadači vjerovatno nisu ni ekstremni ljevičari, ni ekstremni desničari. Riječ je o osobama koje su u noći kada se desio napad prisustvovale karnevalu. Policija je bila angažovana da bi pratila da li se primjenjuju epidemiološke mjere, što je izazvalo nezadovoljstvo kod pojedinih građana.
Nije isključeno da je ovo bio izolovani slučaj. Međutim, podudaran je s općeprihvaćenim narativom. Epidemiološke mjere nisu prihvatljive u dijelovima Njemačke gdje je radikalna desnica snažnija. U tim područjima znatno se povećava broj zaraženih koronavirusom.
Bad Schandau je grad u kojem je radikalno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) na ovogodišnjim parlamentarnim izborima dobila podršku 32 posto birača. Incidenca ili broj pozitivnih na virus na 100.000 stanovnika u ovom gradu je veća od 1.000. Incidenca u ovom gradu je jedna od najvećih u Njemačkoj.
Ovo nije samo slučaj u Bad Schandau. To je slučaj u cijeloj saveznoj pokrajini na istoku države - Saksoniji. Slična situacija je i u susjednoj saveznoj pokrajini Tiringiji. AfD u obje pokrajine ima podršku više od 20 posto birača.
Da li je to slučajnost? Da li je to posljedica toga što je u Saksoniji veliki broj stranih radnika koji dolaze iz epidemiološko rizičnih dijelova Češke ili je to posljedica toga što je na istoku Njemačke više starijih ljudi koji su u većem riziku da imaju teške simptome zaraze?
Više zaraženih tamo gdje je veća podrška AfD-u
Interdisciplinarni tim Istraživačkog instituta za socijalnu koheziju i istraživač iz Minhena su proučavali povezanost između rezultata izbora i širenje koronavirusa. Njihov zaključak je jasan: tokom prošle godine više je bilo zaraženih u onim dijelovima zemlje gdje je AfD 2017. dobio veći broj glasova.
Utvrdili su da niti jedna druga parlamentarna stranka nije toliko snažno povezana s brojem zaraženih. Prema pisanju Spiegela, njihovi izračuni su toliko precizni da su korelaciju ili povezanost kvantificirali na jednu decimalu.
"Ako je AfD dobio jedan procentni poen više u nekom području, onda je tu incidenca u prosjeku bila veća za 2,2 procentna poena. To je bio slučaj u prvom pandemijskom talasu", ukazao je sociolog Cristoph Richter koji je izučavao desničarski ekstremizam na Institutu za demokratiju i ciivilno društvo Jena.
Prethodno navedeno znači sljedeće: ako je stranka u jednom okrugu dobila deset glasova, a u drugom dvostruko više, onda je broj pozitivnih na virus u ta dva okruga u prosjeku bio veći za 22 posto.
Profesor sociologije, koautor ove studije i direktor spomenutog instituta Matthias Quent je ovu povezanost uočio još u decembru prošle godine. Zbog toga se odlučio na istraživanje.
Nedugo nakon suočio se s kritikama, i to ne samo iz AfD-a. Kritičari su smatrali da ne postoji uzročno-posljedična povezanost. Tokom istraživanja u obzir je uzeto 48 indikatora, među kojima su starosna struktura te indeks socioekonomske isključenosti.
"Veoma visoka povezanost"
Istraživači su zaključili da postoji visoka povezanost između podrške AfD-u i broja zaraženih. Time je potvrđeno ono u šta je profesor Quent u decembru prošle godine sumnjao. Primijećeno je i to da je ovaj broj bio veći i u zapadnim dijelovima Njemačke u kojima radikalni desničari imaju podršku.
Sociolog Richter je obrazložio zašto je zapad zemlje bio prvi pogođen porastom broja zaraženih koronavirusom, a ne istok. Smatra da je to posljedica kombinacije činjeničnih okolnosti i sreće.
"Moguće da se to desilo iz razloga što većina ljudi koji putuju zbog posla putuju u gradove poput Hamburga i Minhena, a manje u Kotbus ili Schwerin", napomenuo je i dodao da su tome doprinijeli i zimski praznici.
Istraživači smatraju da je opovrgnuta teorija da su radnici iz Češke bili uzrok velikog broja zaraženih u Saksoniji. U prilog ovom zaključku istakli su to da je ovakvih radnika bilo i u pograničnim dijelovima Luksemburga i Nizozemske, ali da nije bilo znatnijeg povećanja broja zaraženih.
Richter ja ukazao da prethodni zaključci ne podrazumijevaju da je svaki glasač AfD-a protivnik epidemioloških mjera i da se protivi vakcinaciji. Pretpostavlja se je protivljenje vakcinaciji posljedica i višegodišnjeg nepovjerenja u institucije u pojedinim dijelovima Njemačke. Međutim, jasno je da se AfD protivi svemu onome za šta se smatra da može ublažiti pandemiju, piše Spiegel.
