U Evropi se lockdown uglavnom pokazao učinkovitim, no u regiji zaraza uprkos mjerama ne jenjava
Neke države poput Francuske i Njemačke su odmah požurile da uvedu lockdown kako bi "spasile Božić", dok su neke poput Hrvatske, Srbije i Austrije dugo oklijevale da donesu bilo kakve strožije mjere.
Situacija u našoj regiji
U Srbiji su mjere pooštravane postepeno. Sredinom novembra su prvo ograničili rad svih trgovina, ugostiteljskih objekata, benzinskih pumpi, apoteka do 21 sat, zatim su 15 dana nakon toga radno vrijeme skratili do 18 sati u nadi da će smanjiti interakciju stanovništva bar u jednom dijelu dana. Jučer su dodatno pooštrili mjere pa su, između ostalog, donijeli zabranu rada vikendom za ugostiteljske i uslužne djelatnosti
Hrvati su mjere pooštrili tek 20. novembra, a do tada je konstantno trajala rasprava u javnosti i optuživanje Nacionalnog stožera civilne zaštite da ne reaguje pravovremeno na pogoršanje epidemiološke situacije. Njihove mjere se uglavnom odnose na ograničavanje javnih događaja i okupljanja, ali i na zabranu rada objekata, a pet dana kasnije i potpuno zatvaranje ugostiteljskih objekata.
Ni u Srbiji ni u Hrvatskoj se još uvijek nije pokazala učinkovitost mjera s obzirom na to da skoro svakodnevno bilježe rekordne brojeve novozaraženih, ali i umrlih.
Njemačka
Nakon što je broj novozaraženih na dnevnom nivou u Njemačkoj počeo rasti Angela Merkel je 2. novembra, usljed drugog "peaka" u drugom valu, uvela lockdown koji je značio zatvaranje ugostiteljskih objekata, teretana, kina, bazena i sl. dok su trgovine i škole ostale otvorene.
Na taj dan bilo je 16.240 novozaraženih, a nakon toga su bila još tri "peaka" s maksimalnim brojem novozaraženih u danu od početka pandemije u dva navrata i brojevi su iznosili više od 22.000 i 23.000 novozaraženih u danu.
Njemačka agencija za kontrolu bolesti je nakon 20-ak dana novih restriktivnih mjera objavila da je situacija u vezi s koronavirusom u zemlji i dalje ozbiljna, ali da postoje znakovi da donesene mjere usporavaju širenje virusa. Oni su naveli da je opao tzv. reprodukcijski broj koji odražava koliko ljudi se zarazi od svake osobe pozitivne na koronavirus.
Međutim, to što oni ne govore se ne slaže u potpunosti s mjesečnom statistikom s obzirom na to da je broj novozaraženih u danu porastao u Njemačkoj i situacija se ne smiruje.
Francuska
Odluku o pooštravanju mjera su Francuska i Njemačka donijele na isti dan, no u Francuskoj je odluka stupila na snagu nešto ranije - 30. oktobra.
Nakon što je broj novozaraženih u danu znatno porastao Emmanuel Macron je odlučio zatvoriti sve osim škola i nužnih trgovina. Nakon toga su imali još neko vrijeme porast novozaraženih, no već početkom druge sedmice lockdowna je počelo opadanje dnevnog broja, pa sve do danas.
Macron je još poručio da će se Francuska ponovo otvoriti 15. decembra ukoliko broj novozaraženih dnevno bude manji od 5.000, a broj covid pacijenata u bolnicama između 2.500 i 3.000. U Francuskoj je jučer bilo manje od pet hiljada novozaraženih, stoga, ukoliko se situacija ne pogorša, mogu očekivati da će Božić proslaviti bez restrikcija.
Broj hospitalizovanih je tokom lockdowna također pao, kao i broj pacijenata na intezivnoj njezi, no i dalje je iznad broja koji je Macron postavio za ukidanje restrikcija.
Velika Britanija
Pet dana nakon što je uveden lockdown (7. novembar) u Velikoj Britaniji je zabilježen najveći broj novozaraženih u danu. Nakon toga taj broj konstantno pada za dva posto, dok je prije lockdowna rastao za dva posto, kazali su to iz vladinog ureda za nauku.
Procjenjuju da je reprodukcijski broj pao ispod jedan, što sugeriše da je drugo potpuno zatvaranje u Velikoj Britaniji imalo utjecaja.
Istraživanje provedeno u Londonu je pokazalo da je u dvije sedmice broj novozaraženih koronavirusom u Engleskoj pao za skoro trećinu.
Profesor Paul Elliott, koji je na čelu ovog istraživanja, rekao je da su stroga pravila i lockdown očigledno pomogli u smanjivanju broja novozaraženih.
Italija
U Italiji su početkom novembra također uvedene restriktivnije mjere, ali na nešto drugačiji način nego u drugim evropskim državama. Oni su ovaj put regije podijelili na crvene, narandžaste i žute nivoe i u zavisnosti od brzine širenja koronavirusa su određivane i mjere.
Stanovnici crvenih zona mogu napustiti domove samo u hitnim slučajevima odlaska ljekaru i na posao, a ugostiteljski objekti i trgovine su zatvoreni, dok se u narandžastoj zoni ljudi mogu slobodno kretati unutar svojih gradova i mjesta, ali ne i izvan. Ugostiteljski objekti su također zatvoreni, ali ne i trgovine.
U trećoj sedmici ovakve vrste restrikcija broj novozaraženih, umrlih i hospitalizovanih na dnevnom nivou se počeo smanjivati. Zbog toga su vlasti u Italiji odlučile da u regijama u kojima se bilježe pozitivni trendovi malo relaksiraju situaciju. Tako su od 1. decembra Lombardija, Pijemont i Kalabrija u narandžastoj, a ne crvenoj zoni u kojoj su bili ranije, dok su Sicilija i Ligurija iz narandžaste prešle u žutu zonu.
Austrija
Nekoliko dana nakon rekordnog broja novozaraženih u Austriji uveden je lockdown. Oni su 13. novembra imali skoro 10.000 novozaraženih, a 17. novembra su nastupile restriktivne mjere, odnosno potpuno zaključavanje po uzoru na ono iz aprila.
Oni su za razliku od drugih evropskih država zabranili rad svim trgovinama, ugostiteljskim objektima i školskim ustanovama s ciljem smanjenja kontakata.
Ovakve mjere su u Austriji urodile plodom s obzirom na to da broj novozaraženih na dnevnom nivou od uvođenja lockdowna polako pada, a trenutno je taj broj u prosjeku 3.500 novih slučajeva dnevno.
Kancelar Sebastian Kurz je najavio da će od ponedjeljka, 7. decembra, zbog umanjenog širenja zaraze dozvoliti rad trgovinama, a da će učenici osnovnih škola moći da prisustvuju nastavi. Također, od 24. decembra Austrija planira dozvoliti i skijanje, no austrijsku granicu neće moći preći stanovnici zemalja sa više od 100 slučajeva zaraze na 100.000 stanovnika.
Angela Merkel tvrdi da je Trump bio "opsjednut" njemačkim automobilima u New Yorku
