U februaru će svijet još jednom zadrhtati, u Ukrajini slijede bitke epskih razmjera

Okončanje Hladnog rata, a zatim i ratova na Balkanu je za Evropu označilo početak najmirnijeg i po njeno stanovništvo opuštenijeg perioda u historiji. Činilo se da se ratovi koji su obilježili 20. stoljeće više neće vratiti, a nestalo je i zlokobnog straha od nuklearnog rata i invazije sa istoka.

Ruska invazija na Ukrajinu je na trenutak izazvala ratnu hipnozu, ali se stanovništvo prilično brzo vratilo normalnom životu smatrajući ratu u Ukrajini tek usputnom pojavom. Ovaj februar bi mogao ponovo u fokus javnosti vratiti težinu situacije u kojoj se nalazi ne samo Ukrajina nego čitav svjetski poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata.

Nova ruska ofanziva će podsjetiti Evropu i svijet da rat u Ukrajini nije neki sporedni sukob, nego sukob koji će oblikovati izgled svijeta za sljedećih nekoliko desetljeća, a vjerovatno će u udžbenicima historije biti zabilježen kao početak novog ili čak nastavak Hladnog rata.

Ukrajinski državnici su ove sedmice iznijeli niz upozorenja kako Vladimir Putin za 24. februar sprema novu veliku ofanzivu na Ukrajinu. Ministar odbrane Oleksij Reznikov kazao je da je Rusija od objave mobilizacije regrutovala oko 500.000 vojnika i da bi mogla pokušati nešto čime će obilježiti godišnjicu početka otvorene agresije.

Također, Oleksij Danilov sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine,nije isključio mogućnost da će Putin pokušati na godišnjicu invazije još jedan napad sa sjevera, istoka i juga. Također, naglasio je da će sljedeće sedmice i mjeseci biti ključni u rusko-ukrajinskom ratu.

Osim najava istaknutih ukrajinskih dužnosnika, na mogućnost ruske nove ofanzive ukazuje i čitav niz poteza koji se provode u posljednjih nekoliko sedmica.

Putin- majstor simbolizma

U ruskoj političkoj misli pod Putinovim vodstvom veliku ulogu igra simbolizam historijskih datuma. Ugledni magazin The Economist je Putina čak nazvao "majstorom simbolizma" Tako je novi Ustav Rusije koji je Putinu omogućio da nastavi obnašati dužnost predsjednika proglašen 22. aprila 2020. godine, na datum rođendana Vladimira Iljiča Lenjina, osnivača Sovjetskog saveza.

Prema tome, nova ofanziva koja bi bila pokrenuta na godišnjicu invazije u potpunosti bi se uklopila u mitološko-historistički narativ na kojem se zasniva novo "Rusko carstvo" pod Putinovom vladavinom.

Strateške pripreme

Na strateškom planu na to da se nešto sprema upućuje i to što je za glavnokomandujućeg svih ruskih snaga u Ukrajini imenovan Valerij Gerasimov koji je i načelnik Generalštaba ruske ovjske. Gerasimov je zaslužan za reforme koje su se provodile u ruskoj vojsci i autor je "Gerasimove doktrine". Vojni analitičari često ističu njegovu ljubav prema VDV (vazdušno-desantnim) jedinicama i vojnim potezima koji podrazumijevaju velike rizike.

Uporni ruski napada na Soledar, kojeg su u međuvremenu uspjeli osvojiti i Bahmut koji se nalazi u teškom položaju, ali još uvijek pod ukrajinskom kontrolom mogu su dovesti u vezu sa stvaranjem strateške osnove za osvajanja ostatka regije Donjeck koji se još uvijek nalazi pod ukrajinskom kontrolom. U smjeru toga da se nešto sprema govori i pojačana ruska aktivnost na jugu u regiji Zaporožja gdje je front već mjesecima bio prilično stabilan.

Rusi su krajem januara izvršili neuspjeli pokušaj zauzimanja Vuhledara, a operacije je prema izvještajima predvodilo ruskog mornaričko pješaštvo. Upotreba razornog sistema TOS-1A koji koristi termobaričku municiju ukazuje da je ovo područje postalo prioritetom u ruskoj vojnoj strategiji.

Primjetno je da je u posljednjih nekoliko sedmica smanjen i broj raketnih i napada dronovima na ukrajinsku infrastrukturu. Kako se Rusija suočila sa problemima vezanim za nabavku komponenti koje se koriste u proizvodnji naprednih tehnoloških sistema, periodi pauze u napadima su obično protumačeni kao vrijeme kada se obnavljaju zalihe. Treba ostaviti otvorenom mogućnost da će nova ofanziva započeti velikim brojem raketnih udara kao i 2022. godine.

Proljeće tenkova

Nova ruska ofanziva bi mogla da bude pokrenuta u februaru i zbog dolaska ukrajinske "rasputice" tj. blata koje znatno ograničava kretanje teških oklopnih i mehanizovanih jedinica. Kada se ukrajinska polja pretvore u blatna mora, tenkovi i oklopna vozila su ograničena na asfaltirane puteve, što ih čini puno lakšim metama za protivoklopne sisteme, njihove kretnje postaju predvidljive i gube faktor iznenađenja i mogućnost brzog prodora.

Drugi faktor koji ne zavisi od Rusije, nego od Ukrajine i njenih saveznika je isporuka obećanih tenkova prije svega Leoparda 2. Naime, prema do sada dostupnim informacijama u Ukrajinu bi moglo stići u prvoj isporuci oko 120 tenkova zapadne proizvodnje. Treba dodati da će stići i poljske unaprijeđene verzije T-72, poznate kao PT-91 Twardy i to oko 30 tenkova.

Ukrajinski tenkovski bataljoni broje po oko 30 tenkova, i u oklopnim brigadama ima tri ili četiri ovakva bataljona. Ukrajini i saveznicima će sigurno trebati nekoliko mjeseci da obuće ukrajinske posade za upravljanje tenkovima. Osim toga paralelno sa obukom posada Ukrajina mora najozbiljnije poraditi na razvoju čitavog logističkog sistema za zapadne sisteme.

Pravi izazov za Ukrajinu će biti implementacija različitih verzija Leoparada 2, zatim Challengera 2 koji koristi posebnu municiju i američkih M2 Abramsa. Ipak, čini se da će isporuka Abramsa biti dugotrajan proces, jer oni po svemu sudeći tek trebaju da budu napravljeni u američkoj fabrici. Karakteristika Abramsa je i da koriste avionsko gorivo, pa bi u logističkom smislu i to bilo izazov za Ukrajinu.

Osim tenkova koji su pokupili slavu, u Ukrajinu je najavljen i dolazak velikog broja drugih oklopnih vozila za koje će biti potrebno obučiti ukrajinske vojnike i osigurati logističke lance municije i goriva. U Ukrajinu će stići i Bradley koji se proslavio po broju uništenih tenkova ruske proizvodnje u Iraku.

U glavama ruskih planera je vjerovatno ideja da ofanzivu pokrenu prije nego Ukrajina integriše novi zapadni oklop u jedinice i pokuša zadati odlučujući udarac. Kraj proljeća i početak ljeta bi moglo biti vrijeme za ukrajinski potez.

Posljedice po Evropu i Balkan

U savremenom svijetu sa brzim protokom informacija, rat u Ukrajini je u velikoj mjeri postao sporedna stvar u vijestima. Evropa je zahvaljujući toploj zimi i usporavanju kojeg je doživjela kineska ekonomija zbog oštre politike nultog kovida uspjela da nabavi dovoljne količine plina i tako izbjegne najveći udar po svoje stanovništvo.

Mjere centralnih banaka su uspjele da ograniče inflacioni udar na evropsku privredu, ali bi nova eskalaciju u ratu mogla da Evropu stavi pred nepredviđene izazove.

Također, ovisno o rezultatima ruske ofanzive i ukrajinske odbrane te očekivane kontraofanzive fokus evropskih zemalja koji je u posljednjih nekoliko mjeseci bio na rješavanju spora između Kosova i Srbije bi moglo doći na margine evropske politike.