
Poredeći sa 1995. godinom kada je taj broj bio samo 59, napredak je očigledan – broj zemalja koje koriste smrtnu kaznu se smanjuje, piše The Economist.
Prošle godine je u 22 zemlje smaknuto 607 osoba, što je za 22 posto manje nego 2013. godine, saopćio je Amnesty International. U Sjedinjenim Američkim Državama, jedinoj razvijenoj zemlji pored Japana koja i dan danas koristi smrtnu kaznu, 2014. godine sprovedeno je najmanje smrtnih kazni u poređenju sa prethodnim godinama.
Ipak, stvarni broj smaknuća na globalnom nivou ostaje nepoznat s obzirom na to da se broj ubijenih u Kini smatra državnom tajnom. Pored toga, pretpostavlja se da Kina izvrši smrtnu kaznu nad hiljadama svojih građana godišnje.
Iako međunarodno pravo nalaže da smrtna kazna bude izrečena samo u slučaju najvećih zločina kao što je ubistvo, Kina ima čak 55 oblika kriminala i zločina koje kažnjava smaknućem, a jedan od njih je i korupcija.
Skoro 50 posto smaknuća u Iranu i Saudijskoj Arabiji odnosi se na trgovinu drogom, a Indonezija je nedavno ponovo uvela smrtnu kaznu kao vid borbe protiv trgovine narkoticima.
Smaknuća u Iraku skoro se u potpunosti odnose na terorizam, a slične zakone imaju Kamerun, Ujedinjeni Arapski Emirati i Pakistan.