Čistka je počela krajem decembra, izvještava organizacija Ruska LGBT mreža, i čini se da je u pitanju drugi talas ugnjetavanja koji je izazvao međunarodne osude, ali bez puno reakcija u samoj Rusiji otkada su se informacije o čistki prvi put pojavile u aprilu 2017. godine, piše Radio Slobodna Evropa.
Vijest o obnovljenoj kampanji protiv LGBT osoba se pojavila 11. januara. Novine su prenijele postove sa naloga na društvenim mrežama iz Čečenije koji govore o obnovljenoj čistki i poručuju članovima i članicama LGBT zajednice da napuste južnu rusku republiku.
Igor Kočetkov iz organizacije Ruska LGBT mreža izjavio je da su muškarci I žene optuženi za homoseksualne odnose uhapšeni od strane lokalne policije u Argunu, gradu sjeverno od Groznog. Policija je zaplijenila lične dokumente i prijetila podizanjem izmišljenih optužbi, kao i suđenjem onima koji pokušaju pobjeći, izjavio je Kočetkov.
"Progon muškaraca i žena za koje se sumnja da su imali homoseksualne odnose u Čečeniji nikada nije prestao. Ono što se promijenilo je jedino njegov raspon", rekao je Kočetkov.
U komentaru za rusku televiziju RBK 11. januara, glasnogovornik čečenskog lidera Ramzana Kadirova je tvrdnje Novaje gazete nazvao "lažima i dezinformacijama" i porekao optužbe da Čečenija ima tajne zatvore za LGBT osobe.
Kao i drugi zvaničnici u konzervativnoj republici u kojoj živi većinsko muslimansko stanovništvo, Alvi Karimov je ponovo tvrdio da se u Čečeniji nije mogao desiti nikakav progon LGBT osoba, jednostavno zbog toga jer ih tamo – nema.
"Ne možete uhapsiti i ugnjetavati one koji ne postoje u republici", Karimov je izjavio za rusku novinsku agenciju Interfax u aprilu 2017. godine. "Kad bi takvi ljudi postojali u Čečeniji, policija se ne bi trebala brinuti za njih, jer bi ih njihova rodbina poslala tamo odakle se nikad ne bi mogli vratiti."
"Kod nas nema nikakvih gejeva", rekao je čečenski predsjednik Ramzan Kadirov za američku televizijsku mrežu u julu 2017. godine. "Ako ih ima, odvedite ih u Kanadu. Hvala Bogu. Odvedite ih daleko od nas tako da ih nemamo kod kuće. Da pročistimo našu krv."
Saša Mironov, prijatelj muškarca za kojeg je prijavljeno da je nestao tokom navodnih grupnih hapšenja, izjavio je za Current Time 14. januara da je muškarac, poznat samo pod imenom Magomed, otputovao u rodnu Čečeniju početkom decembra i prijateljima rekao da će se vratiti 15. decembra.
Niko od tada nije video Magomeda, izjavio je Mironov, dodajući da je njegova rodbina u Čečeniji potvrdila da je uhapšen.
Mironov je izjavio da sumnja da su Magomedovi otmičari iskoristili njegov telefon kako bi komunicirali sa njegovim kontaktima i namamili ga u Čečeniju, jer se poruke koje je Mironov poslao nakon 15. decembra čine čudnim.
"Jedna osoba se može iskoristiti da nađe nekoliko ljudi, a gdje je nekoliko ljudi, ima ih mnogo više", rekao je Mironov. Natalia Prilutcaja iz Amnesty Internationala rekla je za Current Time da čečenske vlasti imaju dojam da su nekažnjive jer prethodni progon iz aprila 2017. godine nikada nije izazvao osudu iz Moskve, koja je ili pokušavala smiriti glasine ili ih sakriti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin se tek 5. maja 2017. godine oglasio o izvještajima o antigej čistki u Čečeniji, te rekao vijeću ljudskih prava Kremlja da ih ispita.
Ali izvještaji o nestancima i ubistvima su se nastavili: u septembru 2018. godine, Ruska LGBT mreža navela je da je pomogla u evakuiranju 130 ljudi iz Čečenije, i da su svi osim njih 18 napustili Rusiju.
"Dok se ne bude sprovela odgovarajuća istraga o ovoj situaciji, progoni će se nastaviti", rekla je Prilutskaja.
