Topljenje u postrojenje ostalo je najgora nuklearna katastrofa u historiji. Nekontrolisana reakcija raznijela je krov, a oblak sa radioaktivnim materijalom se proširio kroz cijelu Ukrajinu, Rusiju, Bjelorusiju i sjevernu Evropu.
Komemoracija će biti održana u gradu Slavutych koji je izgrađen za radnike koji su živjeli blizu nuklearnog postrojenja. Ukrajinski predsjednik Petro Poroshenko prisustvovat će ceremoniji za porodice žrtava koja će biti održana u Kijevu.
Neki bivši stanovnici su se vratili živjeti, a mjesto je zapušteno i zaraslo. Zoya Perevozchenko (66) živjela je u Pripyatu, gradu u kojem su živjeli černobilski radnici, a koji je napušten nakon incidenta.
"Jedva sam pronašla svoj stan jer je sve zaraslo, a drveće je počelo rasti na krovu i trotoaru. Sve sobe su prazne, stakla nema na prozorima i sve je uništeno", rekla je.
Nivoi radijacije je visok u tom području. Dobrotvorno udruženje "Bridges to Belarus" upozorilo je da se bebe u toj regiji i dalje rađaju s ozbiljnim deformitetima, te da veliki procenat ljudi ima rijetku vrstu raka.
Donori širom svijeta obavezali su se da će prikupiti 87,5 miliona eura za regiju gdje se dogodila nuklearna katastrofa. Ukrajina će morati prikupiti dodatnih 10 miliona eura kako bi završila novo skladište.
Godine 2007. francuske kompanije Bouygues i Vinsi Vinci formirale su konzorcijum kako bi se izgradio novi nepropusni sarkofag. Novi betonski omotač, u obliku ogromnog čeličnog luka visine 108 metara i težine 20.000 tona, bit će posebno sastavljen i zatim postavljen na postojeći sarkofag. Radovi su započeli krajem 2010. godine.
Eksperti strahuju da će dijelovi starog reaktora doživjeti kolaps te da će radioaktivni materijal otići u atmosferu. Tačan broj ljudi koji su poginuli u katastrofi i danas je upitan. Pretpostavlja se da je na samom početku eksplozije i operacije spašavanja poginulo 30 osoba, a od posljedica je prema podacima UN-a preminulo 4.000 ljudi.
