Prije nego što je Kremlj pokrenuo svoju invaziju prošle godine, most preko Kerčkog tjesnaca bio je jedina poveznica između Krima, koji je Moskva nezakonito anektirala 2014. godine i kopnene Rusije.
Ruska invazija kasnije je stvorila "kopneni most" s poluotokom zauzimanjem obale, uključujući gradove poput Mariupolja. Dio mosta napale su ukrajinske snage prošle jeseni.
Međutim, Vadym Skibitsky, zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je da će dugo očekivana proljetna protuofenziva imati za cilj "zabiti klin" između Krima i ruskog kopna.
"Svrha naše protuofanzive je osloboditi sva okupirana područja Ukrajine uključujući Krim. Nećemo stati dok svoju zemlju ne vratimo u granice iz 1991. godine", kazao je u intervjuu za Berliner Morgenpost.
U nedavnom govoru, Vladimir Putin se hvalio da su teritorijalni dobici njegove zemlje u južnoj Ukrajini omogućili Moskvi da ima punu kontrolu nad Azovskim morem.
Ponovno zauzimanje gradova kao što su Melitopol ili Mariupol, i time odsijecanje Krima od rusko okupiranih područja u Donjecku, Rusiji bi otežalo dopremanje zaliha i pojačanja na poluotok.
U ponedjeljak je Rusija obnovila napade bespilotnim letjelicama na Ukrajinu nakon dvosedmične pauze koja je dovela do nagađanja da je Kremlju ponestalo bespilotnih letjelica iranske proizvodnje.
U napadu su ubijene najmanje dvije osobe, a četiri su ranjene u gradu Hmjelnicki, iako je ukrajinska protuzračna odbrana oborila 11 od 14 dronova. Odvojeno, ukrajinska vojna obavještajna služba tvrdila je da Rusiji ponestaje visokopreciznih projektila.
Moskva ima oko 100 projektila visoke preciznosti poput Kalibra, prema Andriyu Chernyaku, glasnogovorniku ukrajinske vojne obavještajne službe. Rusija također ima "hiljade" drugih tipova raketa, ali trentne stope proizvodnje ne prate brzinu kojom ih ruska vojska koristi.
Trumpova prva odluka? Novi američki predsjednik izbacuje transrodne osobe iz vojske
