Hiljade Rohinja ubijeno je, a više od 700.000 je pobjeglo u susjedni Bangladeš zbog nasilja koje je izbilo 2017. godine u ovoj zemlji gdje su budisti većina. Vlasti Mijanmara tvrde kako nisu izveli vojni napad na nacionalnoj osnovi već da su se borili protiv ekstremističke prijetnje.
Ranije ovog mjeseca liderka ove zemlje Aung San Suu Kyi odbacila je navode o genocidu na Međunarodnom sudu pravde (ICJ).
UN-ova rezolucija koja je usvojena u petak izražava uzbunu zbog kontinuiranog priliva Rohinja u Bangladeš tokom posljednje četiri decenije, a nakon zločina koji čine sigurnosne i oružane snage Mijanmara. Istakli su nalaze nezavisne međunarodne misije u kojima se navode gruba kršenja ljudskih prava i zlostavljanje muslimana Rohinja i drugih manjina, a koje vrše sigurnosne snage, što su opisali kao najteža krivična djela po međunarodnom pravu.
Rezolucijom se poziva Mijanmar da zaštiti sve grupe i osigura pravdu za sva počinjena kršenja ljudskih prava. Usvojena je tako što su 134 države glasale "za", devet "protiv" i 28 je bilo "suzdržano".
Rezolucije Generalne skupštine UN-a nisu pravno obavezujuće, ali održavaju svjetsko mišljenje. Ambasador UN-a za Mijanmar Hau Do Suan kazoa je da je ova rezolucija još jedan klasični primjer dvostrukih standarda i selektivne i diskriminatorne primjene normi ljudskih prava. Dodao je da je dizajnirana tako da se izvrši neželjeni politički pritisak na Mijanmar i da nije pokušala naći rješenje za složenu situaciju u državi Rakhine.
Zaključno sa 30. septembrom u Bangladeš je došlo 915.000 Rohinja izbjeglica koje su smještene u kampove. Blizu 80 posto ih je stiglo samo u periodu od augusta do decembra 2017. godine, a Bangladeš je u martu ove godine saopćio kako ih više neće primati. Planiraju oko 100.000 izbjeglica izmjestiti na mali otok Bashan Char, ali se 39 humanitarnih i drugih agencija protivilo tome.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
