Unikatan izborni sistem u Francuskoj bi mogao spriječiti ogromnu pobjedu ekstremne desnice
Uz rekordnu izlaznost od 67,71 posto, oko 10 miliona Francuza je svoj glas dalo Nacionalnom skupu, kojeg formalno predvodi Jordan Bardella, a neformalna liderka je Marine Le Pen, dobro poznato ime među evropskom desnicom.
Kada je Emmanuel Macron, predsjednik Francuske, poslije izbora za Evropski parlament gdje je njegova stranka Renesansa izgubila, raspisao ove vanredne izbore, ovakav rezultat se očekivao.
Međutim, specifični sistem parlamentarnih izbora u Francuskoj mogao bi biti "kočnica" za apsolutnu vlast radikalne desnice.
Naime, kao što je to slučaj s predsjedničkim izborima širom Evrope i svijeta, parlamentarni izbori u Francuskoj se obavljaju u dvije runde. U prvoj rundi, koja je održana sinoć, na kraju je odlučeno samo 76 od 577 mjesta u parlamentu.
Kako bi kandidat u svom izbornom distriktu pobijedio, moraju se ispuniti dva uslova. Jedan je da izlaznost bude barem 45 posto, a drugi je da odnese apsolutnu većinu, odnosno više od 50 posto, glasova osoba koje su izašle na izbore.
U 76 izbornih distrikta se to i desilo, pa je Nacionalni skup na kraju osvojio 38, dok je ljevica ujedinjena u Novi popularni front osvojila 32 mjesta. Pravi kolaps doživjela je koalicija Ansambl, u kojoj je i stranka Renesansa, koja nakon prve runde ima samo dva mjesta. Ova koalicija je u prethodnom sazivu imala čak 249 mjesta.
U svim drugim distriktima će se predstavnik odnosno parlamentarac izabrati 7. jula, kada se održava druga runda. Kako bi shvatili važnost ovog sistema u kontekstu sprečavanja ekstremne desnice za dolazak na vlast, dovoljno je samo pogledati nekoliko prethodnih predsjedničkih izbora u Francuskoj.
Naime, neformalna liderka Nacionalnog skupa Marine Le Pen pokušala je nekoliko puta postati predsjednica Francuske. Kada je 2012. godine pokušala prvi put, ispala je već u prvoj rundi, a iza Nicolasa Sacrozyja ostala je za više od tri miliona glasova.
Le Pen je pokušala ponovo pet godina kasnije, a tada je uspjela ući u drugu rundu, kao što je to uspjela i 2022. godine. Međutim, u drugoj rundi je oba puta doživjela ubjedljive poraze, a glavni razlog za to je što su se sve stranke ujedinile i pozvale svoje glasače da ne glasaju za nju, već (u oba slučaja) Macrona.
Tu se vraćamo njihovom sistemu za izbore parlamentaraca. Pored drugih pravila koji se odnose na izlaznost, postoji i pravilo koje stvara unikatne situacije na francuskim izborima. Ako tri ili čak četiri kandidata osvoje minimalno 12,5 posto glasova, ostvaruju pravo da izađu na drugi krug izbora.
Tako će u 127 distrikta će Nacionalni front ići u drugu rundu protiv jednog kandidata, dok će u čak 290 Francuzi birati između tri kandidata, od kojih je jedan iz desničarske stranke. U četiri distrikta imamo nevjerovatnu situaciju gdje će čak četiri kandidata biti na listi za drugu rundu.
Kao i pred predsjedničke izbore gdje je učestvovala Le Pen, stranke koje se protive uključivanju njene partije u vlast, a čiji kandidati su završili kao treći ili četvrti, već su rekli da će ih povući i pozvati svoje glasače da glasaju protiv Le Pen.
Iako je Nacionalni skup nominalni pobjednik, s oko 10 miliona glasova odnosno 33,15 posto podrške, druge stranke su ipak osvojile ovih nešto manje od dvije trećine glasova. Drugim riječima, u svih 417 izbornih distrikta gdje će Nacionalni skup izaći u drugu rundu, imat će borbu ne samo protiv onog kandidata koji je protivnik njihovom, već svim drugim strankama koje su stale iza njega.
Naravno, daleko od toga da će Nacionalni skup stati na 38 mjesta koliko imaju nakon prve runde. Postoji i mogućnost da će imati i najviše, ali je primarni cilj drugih stranaka da im oduzmu mogućnost samostalnog formiranja vlasti, odnosno spriječiti ih da osvoje 289 mjesta u parlamentu.
Iako je pobjeda ekstremne desnice zabrinjavajuća za stanje u Evropi, vrijedi istaći da je parlamentarni sistem u Francuskoj ipak takav da nije realna bilo kakva ogromna pobjeda u drugoj rundi. Nacionalni skup će sebe smatrati pobjednikom, ali će to biti Pirova pobjeda, imajući u vidu da nijedna druga stranka neće htjeti u koaliciju s njima, a do 289 mjesta će biti nemoguće doći s cijelom političkom scenom na drugoj strani.
Mesud Pezer jedini bh. atletičar koji će nastupiti na Olimpijskim igrama u Parizu
