Premijer Kyriakos Mitsotakis obećao je da će produžiti zid koji bi trebao pokriti gotovo cijelu dužinu grčke granice s Turskom od 192 kilometra do 2026. godine. On također želi da EU obezbijedi sredstva, tvrdeći da Grčka sama ne bi trebala snositi troškove zaštite najproblematičnije granice bloka.
I ako obećanje da će se izgraditi zid i natjerati nekog drugog da plati za to zvuči poznato, Micotakis odbacuje poređenje s Donaldom Trumpom, koji je 2016. osvojio mjesto predsjednika SAD-a sa sloganom da uradi nešto vrlo slično s Meksikom, piše Politico.
"Nemam gustu plavu kosu, pa mislim da poređenje nije posebno relevantno", rekao je Micotakis u prošlomjesečnom intervjuu njemačkom listu Bild, objavljenom na premijerovoj web stranici.
Rekao je da je rad bio neophodan kako bi se izbjegla još jedna "organizirana invazija ilegalnih migranata na grčku, što znači evropsku teritoriju" misleći na priliv migranata preko turske granice početkom 2020. godine.
Grci izlaze na birališta u nedjelju, 21. maja, na izbore koje je obilježio bijes javnosti zbog smrtonosne željezničke nesreće i nepredvidive nove grupe mladih birača. Micotakisova stranka Nova demokratija vodi u anketama sa oko 36 posto, ali vjerovatno neće dobiti čistu većinu. Siriza je na drugom mjestu sa 29 posto, prema anketi Politico.
Micotakis je pozvao Sirizu da zauzme jasan stav o produžetku ograde.
"Hoće li srušiti ogradu povratkom na logiku otvorenih granica? Ovdje nema mjesta poluistinama”, rekao je on tokom nedavne posjete Evrosu, pokrajini koja graniči sa Turskom.
Lider Sirize Aleksis Cipras rekao je da je postojeći dio ograde već postojao kada je postao premijer 2015. godine, a da ga nije srušio tokom četiri godine na funkciji. Ali produženje zida nije magično rješenje, rekao je.
“Pitanje migracija/izbjeglica je mnogo složenije i da se može riješiti ogradama, Grčka i Evropa i SAD bi se time pozabavile. Trump je isto govorio u Meksiku, 'ograda će nas spasiti.' Ne mogu vas spasiti ograde", rekao je za lokalnu Skai TV ranije ovog mjeseca.
Socijalistička stranka Pasok, koja je na trećem mjestu sa oko 10 posto, podržava produženje zida.
"Pasok je inicirao izgradnju ograde, jer za nas i Evros i more imaju granice i moraju se čuvati", rekao je portparol Dimitris Mancos.
Povratna politika
Grčka je bila među najpogođenijim zemljama zbog evropske migrantske krize 2015. godine kada su stotine hiljada ljudi iz Sirije i drugih zemalja počele da ulaze u EU u nadi da će zatražiti azil. Mnogi su prošli kroz Tursku ili prešavši kopnenu granicu s Grčkom ili opasnim morskim prelaskom do njenih Egejskih ostrva.
Početni val simpatija javnosti i politika otvorenih vrata mnogih vlada, uključujući Njemačku, ubrzo su zamijenjeni strožom linijom jer je postalo jasno da su provjere izbjegličkog statusa migranata i njihove integracije u evropsko društvo veliki izazovi. EU je počela poduzimati mjere za kontrolu svojih granica, uključujući potpisivanje sporazuma s Turskom 2016. godine. Ali Turska se pokazala kao nepouzdan partner (i to bi mogla i dalje biti ako predsjednik Recep Tayyip Erdoğan pobijedi svog rivala Kemala Kılıçdaroğlua u drugom krugu izbora ovog mjeseca).
Organizacije za ljudska prava i Evropski parlament optužili su grčku vladu za nezakonito "odbijanje" i za deportaciju migranata bez odgovarajućeg postupka. Grčka vlada poriče te optužbe, tvrdeći da nezavisne istrage grčkih vlasti nisu pronašle nikakve dokaze.
“Slijedili smo strogu, ali pravednu politiku, štitili smo naše kopnene i morske granice, dokazujući da more ima granice i da ih možemo čuvati. Smanjili smo protoke za 90 posto”, rekao je Micotakis tokom nedavne posjete egejskom ostrvu Lezbos.
Gerald Knaus, austrijski stručnjak za migracije koji je vodio rad na sporazumu između EU i Turske iz 2016., rekao je da su obje metode u igri.
"Jasno je da su neki zidovi zaustavili ili dramatično smanjili protok migranata, ali konkretno u slučaju Grčke, ne možete izgraditi zid na moru, odakle stiže puno ljudi", rekao je.
Satelitski snimci otkrivaju kako Rusija plaća Sjevernoj Koreji za vojnike i oružje
