Uoči sudbonosne bitke: Šta se dogodilo sa brigadom Azov nakon Mariupolja
Vođe Azova pokušavaju vrati više od 1000 boraca koji su ostali u Rusiji kao ratni zarobljenici. "Spremni smo osloboditi teritorij", rekao je potpukovnik Bohdan Tavr Krotevich, privremeni zapovjednik brigade, koji predvodi napore obnove nakon što je prošle jeseni pušten iz ruskog zarobljeništva.
Ukrajinska vlada odredila je Azov, koji je nedavno apsorbirao druge elemente nacionalne garde zemlje, kao jednu od šest "ofanzivnih brigada" koje će predvoditi pokušaj Ukrajine da ponovno preuzme područja pod ruskom okupacijom. Nakon mjeseci uglavnom malog napredovanja na prvim linijama, sve je više špekulacija o proljetnoj protuofanzivi ukrajinskih snaga, piše Washington Post.
📽️The ongoing combat training of new recruits of #Azov Brigade of Ukrainian National Guard.#UkraineRussiaWar pic.twitter.com/eNwCFucT3G
— MilitaryLand.net (@Militarylandnet) April 24, 2023
"To je ime koje je, zahvaljujući obrani Mariupolja, postalo poznato u cijelom svijetu. Prije je imalo negativno značenje, a sada ima pozitivno jer ono što radimo je funkcioniranje. Regruti koji nam dolaze shvatite to", rekao je 28-godišnji glavni narednik Maslo tijekom nedavnog treninga izvan Kijeva.
Azov je postao poznat nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin nezakonito anektirao Krim 2014. godine, dok se loše opremljena ukrajinska vojska borila protiv separatista koje podržava Rusija u istočnoj regiji Donbas. Azov, tada dobrovoljačka formacija, odigrao je ključnu ulogu u obrani strateškog grada Mariupolja. Jedinica je kasnije uključena u Ukrajinsku nacionalnu gardu iste godine.
"Heroji našeg vremena"
Nakon ruske invazije u februaru prošle godine, stotine boraca Azova držale su se sedmicama ispod željezare Azovstal u Mariupolu, zajedno s zarobljenim civilima. Nastavili su braniti grad uprkos nedostatku hrane i lijekova usred masovnog ruskog bombardovanja.
Branitelji Mariupolja tako su se uzdigli do onoga što je ukrajinsko vojno zapovjedništvo nazvalo "herojima našeg vremena". U maju su stotine ranjenih vojnika evakuirane. Nekoliko dana kasnije, vojni komandantima naredili su preostalim snagama Azovstala da se predaju, čime je opsada prekinuta.
Krotevič, koji je bio među oko 900 zarobljenih boraca Azova, proveo je svoje prve dane kao ratni zarobljenik u Olenivki, filtracijskom centru u regiji Donjecka pod kontrolom Rusije.
Više od 1000 pripadnika Azova još uvijek je u Rusiji
Krotevič je proveo sljedeća četiri mjeseca u samici u blizini Moskve dok nije pušten u septebru u sklopu velike razmjene zarobljenika u kojoj su posredovale Turska i Saudijska Arabija. Prema sporazumu, oslobođeno je 215 Ukrajinaca, uključujući više od 100 boraca Azova, i grupa stranih državljana u zamjenu za Viktora Medvedčuka, proruskog ukrajinskog opozicionig političara, kao i ruske borce.
Dvije sedmice nakon povratka u Ukrajinu, Krotevič se vratio u jedinicu. Dok se većina oslobođenih ratnih zarobljenika vratila u svoje postrojbe, preko 1000 pripadnika Azova ostalo je zatočeno u Rusiji. Krotevič napominje da ovi zatvoreni pripadnici Azova predstavljaju oko jednu petinu od oko 6000 Ukrajinaca koji su držani kao ratni zarobljenici.
Bez političkih ambicija
Međutim, kontroverze oko ultranacionalističke historije brigade i njezine povezanosti s pojedincima koji su zastupali ksenofobne i rasističke stavove nisu u potpunosti zasjenjene njihovim ratnim zaslugama. Čelnici Azova odbacili su optužbe za fašizam i rasizam. Putin i drugi ruski čelnici često koriste Azov kao opravdanje za "denacifikaciju" Ukrajine.
Ruski Vrhovni sud službeno je Azov proglasio terorističkom skupinom 2022. Krotevič je rekao da jedinica nema političkih ambicija i istražuje sve slučajeve ekstremnog desničarskog ekstremizma koje identificira. "Kao vojna jedinica dijelimo stav države i Vlade", dodao je.
Meta, matična Facebookova kombanija, ove godine uklonila je Azov s popisa opasnih pojedinaca i organizacija, navodeći razliku između vojne skupine i političkog pokreta. Uprkos očitoj evoluciji Azova, brigada ne dobiva gotovo nikakvo oružje od zapadnih zemalja, uključujući Sjedinjene Države.
"Ovdje dolaze vjerovatno najmotiviraniji ljudi. Mogu biti siguran da će me moj suborac moći pokriti i zaštititi. I ja ću učiniti isto", kazao je Maslo, kojeg su Rusi također zarobila prošle godine i gdje je proveo mjesec dana u bolnici oporavljajući se od povreda koje je pretrpio.
Najavio je da će Azov "izmisliti nešto ni iz čega". Vođe jedinice kažu da regrutovanje ide dobro, no odbili su otkriti tačne brojke.
"Većina bi pretpostavila da će rat brzo završiti ili da će ga neko drugi dobiti umjesto nas. To se nije dogodilo. Stoga pokušavamo objasniti civilnom stanovništvu zemlje da nam trebaju da nam pomognu osloboditi teritorij", kaže Krotevič-
Na pitanje o nadolazećoj ofenzivi, Krotevič koristi primjer Prvog rusko-čečenskog rata, kada su čečenske snage usvojile strategiju zauzimanja malih gradova kako bi ih iskoristile kao polugu za ponovno zauzimanje područja pod ruskom kontrolom. Kazao je da bi Ukrajina mogla učiniti isto.
Potvrdio je da će se Azov oslanjati na svoje iskustvo u obrani Mariupolja u budućim bitkama.
"Naše iskustvo s Azovstalom nam govori da nema situacija bez izlaza", zakljuuje Krotevič.
