Upoznajte "arhitektu" Putinovog ekonomskog kontranapada: Spasio je Rusiju u najtežem momentu
Nije prošlo ni mjesec dana od početka rata kada je žestok ekonomski udar počeo utjecati na Rusiju. Vlada se borila sa sankcijama, a rublja je počela da tone, onda je ruski predsjednik Vladimir Putin uzvratio zahtjevom da ruski protivnici u Evropi svoje ogromne račune za plin plaćaju u rubljama.
Taj kockarski potez osmislio je upravo Oreškin koji je time usput rizikovao raskidanje mnogih ugovora, no očigledno je znao šta radi.
Inače, od početka same invazije 24. februara, on se pojavljuje kao ključni član Putinovog užeg kruga koji se bavi ekonomskom politikom. Jedan je od nekoliko njegovih insajdera sa zapadnim finansijskim iskustvom koji sada pomaže Kremlju da upravlja odgovorom Zapadu, piše Bloomberg.
"Oni su sada zauzeti smišljanjem kako da zaobiđu sankcije i to rade prilično uspješno, ali sav novac ide na finansiranje rata", rekao je Sergei Guriev , ekonomista koji je savjetovao vladu u ranim godinama Putinove vladavine, ali je kasnije pobjegao u Pariz.
Šteta je izbjegnuta
Njegova "odbrana" pomogla je Kremlju da izbjegne najveću ekonomsku štetu koje se Putin plašio nakon što su uvedene prve sankcije. Rublja je nadoknadila svoje rane gubitke i postala najbolja valuta jer se desetine milijardi dolara i eura slivaju za energente i drugi izvoz s obzirom na to da Evropa nije smjela odbiti njihov uslov o plaćanju u rubljama. Prognostičari sada procjenjuju upola manju kontrakciju ruske ekonomije u ovoj godini.
Oreškinove ideje često su završavale i u Putinovim predsjedničkim govorima, a skovao je i frazu koju će uskoro Putin ponavljati iznova i iznova opisujući zapljenu ruskih međunarodnih rezervi kao "stvarno neizvršenje obaveza SAD-a i EU prema Rusiji".
Također pomogao je u izradi planova za ograničavanje posljedica pošto su ruske banke odsječene od servisa za razmjenu finansijskih transakcija SWIFT.
Putin ga je nedavno poveo sa sobom i na putovanje u Iran koji ima decenija iskustva u suočavanju sa zapadnim sankcijama. Kada su ga pitali za mišljenje o načinu na koji Iran prevazilazi zapadna ograničenja, on se pohvalio "Naše ideje su mnogo bolje".
Bivši bankar
Oreškin je bivši bankar u ruskoj jedinici Societe Generale SA gdje je i stekao svoje zapadno iskustvo. On je dio kadra koji su dugo pokušavali hodati po tankoj liniji između kreiranja ekonomske politike naklonjene investitorima i Putinove rastuće represije. Rat je to balansiranje učinio nemogućim.
On je dio generacije koja je bila most koji spaja kraj sovjetske ere i onoga što je u Rusiji postalo poznato kao burne 1990-te, period teškoća i ekonomske smjelosti, no tada je bio tinejdžer.
Oreškinova grupa saradnika uključuje zamjenika guvernera Banke Rusije i zamjenika ministra finansija. Njih trojica zajedno, napuštajući privatni sektor, posvećuju se izgradnji Putinove finansijske tvrđave. Što je Putin bio oštriji prema kritičarima i rivalima u inostranstvu i kod kuće, oni su postajali nezamjenjiviji u izgradnji otpornosti za održivost ekonomije kada dolazi do velikih šokova.
Oreškin je još 2014. godine bio među zvaničnicima koji su osmislili mehanizam za preusmjeravanja stotina milijardi dolara prihoda od izvoza nafte i gasa u suvereni fond kako bi pomogao Kremlju da prevlada krizu poput prvih talasa sankcija SAD-a i Evrope zbog Krima. Međutim, godine zaštite privrede od sankcija i stvaranja rezervi nisu bile dovoljne da se privreda zaštiti nakon invazije.
On i njegovi saveznici sve više usvajaju oštru retoriku nekada marginalnih ruskih kritičara zapadnog kapitalizma no Oreškin za Bloomberg tvrdi da Rusija neće napustiti svjetsku tržišnu ekonomiju.
