Fleksibilni teoretičar
9

Upoznajte Wanga Huninga, vještog partijskog zvaničnika koji 20 godina oblikuje Kinu

B. R.
Wang Huning (Foto: EPA-EFE)
Wang Huning (Foto: EPA-EFE)
List Economist je iznimno zanimljivu akademsku i političku karijeru Wanga Huninga istakao kao odrazom kolike su političke promjene u Kini.

Tokom 1989. godine, kada su se desili protesti na trgu Tiananmen, u ovoj državi se debatiralo o tome kako je učiniti liberalnijom. Za neke intelektualce Zapad je nudio model. Bivši sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov je pokazao kakav bi početak mogao biti.

Jedan politolog je u augustu 1988. došao na Univerzitet Iowa. U Sjedinjenim Američkim Državama je mogao mnogo šta kritikovati, ali se mogao i mnogo čemu diviti - univerzitetima, inovacijama i glatkom prijenosu vlasti s jednog na drugog predsjednika.

Taj tada 32-godišnjak, član Komunističke partije, je napisao da se kapitalizam ne smije potcijeniti. To je bila poruka Wanga Huninga, jednog od sedam članova Stalnog komiteta Politbiroa Komunističke partije koji je vrhovni partijski organ.

Ko je Wang Huning

Kao odgovoran za ideologiju i propagandu, šalje različite poruke: da Kina prakticira istinsku demokratiju, da su SAD laž i da američka moć opada. Economist ocjenjuje da ovo nije iznenađujuće s obzirom na to da je partija, kako navodi, u eskalirajućem ideološkom ratu sa SAD-om. Huningova uloga je vrlo značajna.

Njegovi raniji pisani radovi sugerišu da nije uskogrudni nacionalista. Uviđao je slabosti američkog sistema, ali ih nije precjenjivao. Uviđao je i kineske probleme te je bio autor poruka tri uspješna kineska lidera.

Trenutni predsjednik Xi Jinping mu vjeruje. Jedan prodržavni list ga je nazvao partijskim savjetnikom broj jedan. Njegova povremena obraćanja malo nagoviještavaju o tome kako djeluje iza kulise.

Huning je često putovao s predsjednikom, što sugeriše da se bavio i diplomatijom. To je bio slučaj sve do početka pandemije koronavirusa. Ako je suditi po izvještajima prorežimskih medija u Hong Kongu, njegova uloga je još značajnija. Predstavljen je kao zvaničnik koji u posljednje dvije decenije oblikuje i definiše državne politike.

Smatra se da je zaslužan za to što je Jiang Zemin u partiji uspio otkloniti tabue o privatnoj inicijativi, što je Hu Jintao zagovarao razvoj uz zaštitu okoliša i više jednakosti te što je Jinping na tragu "kineskog sna" - stvaranja bogate, vojno i globalno snažne Kine.

Politički vješt

Da bi uspio u ovome morao je biti vrlo politički vješt. To što je do 1995. radio na Univerzitetu u Šangaju mu je pomoglo da se izdigne iznad internih partijskih borbi. Svaka frakcija u partiji je cijenila njegove vještine kao političkog teoretičara i njegovu volju da bude fleksibilan.

Economist naglašava da je nemoguće znati šta Huning zaista misli. Njegova knjiga iz 1991. "Amerika protiv Amerike (America Against America)" možda otkriva šta misli o tome kada je aktuelni kineski predsjednik 2018. odlučio da promijeni propise kako bi još duže ostao na vlasti.

Napisao je da će politički sistem biti neuspješan ako ne bude imao uspješan prijenos vlasti. Upozorio je da takav politički poredak neće biti trajno stabilan. Shodno tome, jasno je da je bio impresioniran onim što se zove stabilnost.

Njegov intelektualni put nije toliko drugačiji od ranijih generacija. Do 80-ih godina je kao i većina drugih vjerovao da je autokratski vođa garant snažne države. Onda je uslijedila liberalizacija Kine. U dnevniku je 1994. zapisao: "Predložite izvodive metode za suočavanje s trenutnom situacijom. No, ako želite brzu promjenu, nećete je ostvariti". Dnevnik je nazvan "Politički život (A Political Life)" te je njime obuhvaćena jedna godina Huningovog života.

U njemu je otkrio vrlo interesantne detalje. Između ostalih, volio je gledati strane filmove, i to često u kasnim noćnim satima. Među tim filmovima je bio naučnofantastični horor film "Alien". U dnevniku je istakao da je taj film bio vrlo popularan na Zapadu.

"Ne znam da li je to zbog njihovog mentaliteta ili iz nekog sociološkog razloga", zapisao je tada.

Kao i mnogi drugi ljudi 90-ih, i on je bio zaintrigiran tvrdnjama da ljude koje zovu misticima imaju nadprirodne moći. Pa je tako opisao jedan susret s nekim ko, kako navodi, samo jednim dodirom prevrće viljušku i kašiku i tablete vadi iz flaše, a bez da je otvara.

"To je zaista bilo čudno i čovjek u to nije mogao povjerovati", naglasio je.

Kineska vlast se krajem prošlog vijeka žestoko suprotstavila grupi Falun Gong koja se predstavljala kao grupom mistika, čudotvoraca. Sada djeluje nemogućim da i jedan partijski zvaničnik pomisli da vjeruje u magiju.

Huning je vješto prošao kroz transformaciju Komunističke partije i Kine. U spomenutom dnevniku je također napisao da kada je osoba dugo u jednom poslu, onda njeno razmišljanje postaje fiksirano i njen um postaje sve manje otvoren, piše Economist.