Uprkos ograničenom povlačenju ruskih trupa Putin je u Ukrajini ostavio sve opcije otvorenim
"Onima koji su gledali dugo raspoređivanje vojnih snaga Rusije na granici s Ukrajinom, ova sedmica je izgledala kao trenutak kada će im se dozvoliti da napadnu Ukrajinu. Neki američki zvaničnici predvidjeli su trenutak invazije Vladimira Putina, prije zore 16. februara. Međutim, posljednjih dana politički signali njegovih podređenih sugerišu želju da se povuče s ivice ili barem da je neodlučan. Hoće li biti rata ili će se pregovarati? Putin ostavlja svijet da nagađa",
Nakon što je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao da još uvijek ima prostora za pregovore, naročito o kontroli naoružanja, ujutro,15. februara rusko ministarstvo odbrane objavilo je da će povući dio trupa s ukrajinske granice.
"Činilo se da je to označilo početak 'deeskalacije' koju su zapadne zemlje dugo zahtijevale. Možda je, neki su se nadali, Rusija 'trepnula' nakon što je bila suočena s ujedinjenom odlukom NATO zemalja i partnera da nametnu 'masovne' ekonomske sankcije Rusiji ako izvrši invaziju."
U nastavku se ističe da je tu percepciju pojačala ruska Duma, koja je pozvala Putina da formalno prizna "narodne republike" Donjeck i Lugansk, dvije samoproglašene države, što bi, provede li se u praksi, predstavljalo aneksiju otcijepljenih regiona.
"Neki su mislili da je to Putinov način da proglasi pobjedu i odustane. Ruski propagandisti su proglasili da je on ponovo nadmudrio Zapad",
Ipak, ističe The Economist, situacija je još uvijek nejasna, jer nakon sastanka s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom Putin je nagovijestio da neće još uvijek provesti takvu odluku, rekavši da su parlamentarci pokazali da razumiju javno mnijenje. Dodao je da ukrajinske akcije u Donbasu predstavljaju genocid te da je najbolji način rješenja da se Ukrajina drži tzv. sporazuma iz Minska.
"Vjerujemo da će naši partneri izvršiti odgovarajući utjecaj na vladu u Kijevu", rekao je Putin.
"Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da očigledna spremnost Rusije da razgovara 'daje osnove za oprezan optimizam'. Ipak, rekao je da još nema dokaza o deeskalaciji. Ako ništa drugo, rekli su zapadni izvori, Rusija je i dalje jačala svoje snage uprkos očiglednom kretanju nekih jedinica iz pograničnog regiona. Za ruski napad na Ukrajinu 'i dalje postoji velika mogućnost', rekao je predsjednik SAD-a Joe Biden. Dmytro Kuleba, ukrajinski ministar vanjskih poslova, također je bio skeptičan: 'Mi ne vjerujemo u ono što čujemo, vjerujemo u ono što vidimo'", stoji u nastavku.
Nezavisni analitičari tvrde da su dokazi o ruskom povlačenju ograničeni na jednu jedinicu na Krimu.
"Ne vidimo mnogo smisla da se mase trupa spremaju za odlazak u ovom trenutku", rekao je Ruslan Leviev, koji je pratio raspoređivanje trupa od početka krize.
"Javno objelodanjeno povlačenje uglavnom se odnosi na jedinice koje se nalaze u regijama blizu Ukrajine – tako da neće ići daleko, šta god da se dogodi", dodao je.
List prenosi da zapadni izvori ističu da bi Rusija mogla zadržati isto prijeteće držanje sedmicama, ako ne i mjesecima, jer je Putin još uvijek neodlučan o sljedećim koracima.
"Putin bi možda pokušao igrati na kartu ukrajinskog 'genocida' nad Rusima u Donbasu. Prema sporazumima iz Minska, koji su ispregovarani u dva dijela tokom septembra 2014. i februara 2015., Ukrajina bi trebala ponovo apsorbirati otcijepljene regije pod "posebnim statusom". Ostale odredbe uključuju povlačenje teškog naoružanja, decentralizaciju, slobodne izbore, amnestiju i vraćanje kontrole granice Ukrajini", navodi The Economist.
Sporazumi su odgovorni za održavanje krhkog mira, ali su nejasni i osporeni i nikad nisu u potpunosti implementirani.
"Privatno, mnogi u Kijevu bi željeli poništiti sporazum, jer ga vide kao ruskog trojanskog konja da zadrži kontrolu nad Ukrajinom, bilo kroz unutrašnju destabilizaciju ili kroz ustavni mehanizam za zaustavljanje prelaska zemlje u zapadni blok", navodi se.
The Economist ističe da bi rusko priznanje otcijepljenih regiona moglo imati velike posljedice, jer bi otvorilo put formalizaciji ruskog vojnog prisustva u istočnoj Ukrajini.
"To bi se, zauzvrat, moglo iskoristiti za guranje teritorijalnih pretenzija separatista na čitave regije Donjecka i Luganska, uključujući gradove pod kontrolom Ukrajine poput Mariupolja, velike luke i industrijskog čvorišta", dodaju.
Ipak, takav potez bi dao opravdanje da Ukrajina u potpunosti odbaci sporazum iz Minska, što bi moglo objasniti Putinovo oklijevanje da postupi po odluci Dume. Mediji bliski ruskim vlastima likovali su nad stanjem Ukrajine.
"Povukli smo se nakon što smo pokazali ljudima šta treba da pokažemo. U međuvremenu, privreda Kijeva je razbijena u komadiće. Trivijalna stvar, možda, ali zadovoljavajuća", rekla je Margarita Simonyan, šefica mreže RT koju finansira Kremlj.
"Raspoređivanje ruskih trupa i predviđanja neposredne invazije teško su pogodili ukrajinsku ekonomiju. Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, predvidio je da će vlada možda morati potrošiti do 5 milijardi dolara za stabilizaciju ekonomije", piše The Economist.
Na kraju licitira Volodimira Fesenkoa, koji smatra da Ukrajinci žive svoje živote u "hiper stvarnosti", između istine i simulacije, dok se jedni ponašaju kao da se ništa ne događa, drugi paniče.
