Uz sjenke izazivača i breme koje svako nosi na leđima: Biden, Trump, DeSantis i pitanje povjerenja

U kojem se smjeru kreću političke bitke i šta se može očekivati u nastavku kampanje za Klix.ba je govorio Edin Mujkić, vanredni profesor na Univerzitetu Colorado.

Na početku razgovora, osvrnuli smo se na činjenicu kako je pored predsjednika Bidena, Demokratska stranka ponudila samo još dva protivkandidata i to Roberta F. Kennedyja Jr. te Marianne Williamson.

"Predsjednik Biden iskorištava ono što se u američkoj političkoj terminologiji zove, 'incumbent' tj. on nosi sa sobom snagu Bijele kuće. On je predsjednik i s tim dolazi pažnja. Vrlo je teško izazvati 'incumbenta' na dvoboj. Naprimjer, Lyndon Johnson je odlučio da se ne kandiduje 1968. godine jer je rat u Vijetnamu išao veoma loše, i znao je da je Nixon favorit ali i da postoji ozbiljna mogućnost da ga neko drugi izazove u unutarstranačkim izborima (Robert Kennedy je bio apsolutni favorit, ali je ubijen). Situacija u SAD-u ne pogoduje nikome unutar Demokratske stranke da izazove Bidena", naglašava Mujkić na početku razgovora.

Ipak, profesori ističe kako unutar stranke postoje oni koji bi mogli u budućnosti preuzeti procese kao što su Kamala Harris, guverner Kalifornije Gavin Newsom te guverner Kolorada Jared Polis.

Bidenova starost i gafovi u fokusu

Jedno od pitanja koje se već duži period nameće u javnosti, a koje je naročito zastupljeno i u kampanji, jeste pitanje godina aktuelnog predsjednika Bidena. Ipak, profesor ističe kako je to više medijski, nego stvaran problem

"Prosječna starost u SAD-u je 77.2 godine, i to je palo sa 79 godina zbog COVID-a i epidemije korištenja Fentanila. Biden je ustvari samo četiri godine stariji od prosječne životne dobi u SAD-u. Kroz historiju SAD-a razlika je bila daleko veća između određenih predsjednika i stanovništva. Trebamo uzeti u obzir da je Biden za svoje godine u dobroj fizičkoj formi, vozi bicikl skoro 40 kilometara sedmično. Biden je definitivno u boljoj fizičkoj kao i mentalnoj formi od Trumpa, tako da je sve to neki senzacionalizam koji je prvenstveno izazvan tokom Trumpove kampanje 2020. godine", analizira Mujkić.

Također, mediji često iskorištavaju Bidenove gafove te ih potenciraju. Ipak, naglašava da ono što treba uzeti u obzir jeste da je Biden uvijek bio sklon ispadima tokom govora i da su ljudi navikli na to.

"Nema sumnje da će neki politički oponenti, pogotovo Trump, pokušati njegove godine da stave u fokus, ali ne vjerujem da će biti neki faktor. Na kraju, Trump je samo tri godine mlađi od Bidena, i u katastrofalnoj fizičkoj formi. Ipak, treba uzeti u obzir da je Bidenu 81. godina, i da to predstavlja rizik", navodi profesor.

Kada se govori o politici koju Joe Biden vodi od početka mandata u Bijeloj kući, ekonomija je tema koja se često potencira u javnosti.

"Izraz 'Bidenomics' je pokušaj Bidena da personificira američku ekonomiju kroz svoju administraciju. George H. Bush je 1991. povećao porez, napravio nekoliko poteza od kojih on nikakve lične, predizborne koristi nije imao, ali država dugoročno jeste. Generalno, ekonomija SAD-a je u strahovitom zamahu od 2011. godine. Za razliku od Evrope, koja je potencirala štednju, prvenstveno zbog politike Angele Merkel, Amerika je kroz Obaminu administraciju potencirala rast. Nedavno je The Economist izašao sa interesantnim poređenjem gdje je ekonomija EU bila 10 posto veća od ekonomije SAD-a 2007. godine, a danas 50 posto manja", navodi u razgovoru.

Vrlo bitan faktor u tome je što su SAD imali daleko liberalniji pristup COVID mjerama od Evrope ili Kine. Naravno, dijelom za sve je "krivac" i Donald Trump kojeg su, prema mišljenju sagovornika, savjetnici uspjeli izolovati od uplitanja u strateške odluke o poticajima za ekonomiju.

"Prošle godine Biden je uspio progurati najveći infrastrukturalni poticaj u historiji SAD-a. U isto vrijeme federalne rezerve su bile vrlo agresivne u sputavanju inflacije, i to daje dobre rezultate", ističe profesor Mujkić.

Cijelu tu situaciju iskorištava i predsjednik.

"James Carville, Clintonov izborni strateg i vjerovatno najpoznatiji izborni strateg u zadnjih 30 godina u SAD, je izrekao, danas poznatu rečenicu: 'Glupani, sve je do ekonomije'. Mi u obrazovanju i sigurnosnom sektoru vidimo efekte jake realne ekonomije. Upis na fakultete je u drastičnom padu, kao i vojna regrutacija. Naprimjer, američka avijacija se dugo nije susrela sa ovakvim manjkom regruta na vazduhoplovnu akademiju, a to je rezultat jake ekonomije. To su uvijek dva dobra indikatora jake realne ekonomije. Ako se nešto ne desi do izbora 2024. godine, što bi poremetilo ovaj ekonomski rast, to je Bidenov najsnažniji argument kada su izbori u pitanju. Ipak, bilo kakav ekonomski problem će se isto tako vezati za izraz 'Bidenomics'", rekao je Mujkić.

Dok se sa jedne strane u republikanskom dijelu proces protiv Donalda Trumpa nešto što se opisuje kao potencijalno loš scenarij za sveukupni rezultat Republikanaca, s druge strane Bidenova porodica se također povezuje sa skandalima.

"Uopšte nije sporno da je Hunter problem za administraciju. Dosta jak kontraargument koji je uvijek prisutan je da je ipak Hunter sin predsjednika, a ne predsjednik. Biden je okružen vrlo jakim političkim i medijskim stratezima,a i sam je predugo u politici da ne zna kako da se nosi sa problemom. Oni su to već iskoristili da Bidena prikažu kao prosječnog Amerikanca. Ko to nema probleme u porodici? Naravno, prosječan Amerikanac ne juri 276 km/h na autoputu dok puši crack. Mislim da će Biden od tog zadnjeg skandala napraviti primjer i pustiti Huntera da se sam 'vadi' pred zakonom", pojašnjava Mujkić u razgovoru.

Obračun sa Vrhovnim sudom

Pitanje koje se također aktueliziralo tokom kampanje je i odnos Bidena i Vrhovnog suda gdje predsjednik sve češće nailazi na "odbijenice". Kako ističe profesor, to uopće nije neočekivano

"Trump je predsjedavao penzionisanju sudije Vrhovnog suda. Mitch McConnell, vodeći Republikanac u Senatu, je uspio blokirati izbor Merrick Garlanda u zadnjim mjesecima Obamine administracije, što je dalo Trumpu praktično dvoje sudija. Onda je Ruth Bader Ginsburg umrla na mjestu sudije. Taj slučaj je vrlo zanimljiv jer se Ginsburg nije htjela penzionisati iz samo njoj znanih razloga, vjerovatno vjerujući da Trump ne može pobijediti Hillary, te da da mogućnost imenovanja sudije prvoj predsjednici. Mislim da je izbor trećeg sudije od strane Trumpa rezultat naivnog romantizma od kojeg Amerikanci pate kada je njihova politika u pitanju", mišljenja je Mujkić.

Rezultat toga je i imenovanje tri konzervativna suca.

"Ukidanje presude Roe v. Wade, kada je abortus u pitanju, je ono na što je bilo ko ko prati američku politiku upozoravao, posebno ljude koji nisu htjeli glasati jer Hillary 'ne predstavlja njih'. Iako su mnogi ultrakonzervativci slavili ukidanje, trka između konzervativnih republikanskih guvernera, ko će uvesti što drastičnije mjere kada je pravo na abortus u pitanju, je izazvalo kontraefekat. Ovo je ona situacija gdje je pas lutalica konačno sustigao auto, i sad treba da se bori protiv auta, i shvati da to nije baš tako lako", naglašava.

Također, nekoliko lokalnih izbora u aprilu je isto tako indikacija da su republikanci u vrlo nezavidnom položaju. Kako pojašnjava Mujkić, Republikanci su izgubili gradonačelnika u Jacksonvilleu na Floridi, a i u Colorado Springsu koji je važan politički indikator.

"Ima pet vrlo značajnih vojnih baza: Američku Sjevernu Komandu, centar za sjevernoameričku zračnu odbranu, svemirsku komandu, vazduhoplovnu akademiju itd. Republikanci definitivno imaju problem, a problem je uzrokovan Vrhovnim sudom, Trumpom, generalno ekstremnoj radikalizaciji Republikanske stranke", pojašnjava Mujkić u analizi.

Tema koja se također često spominje u dosadašnjoj kampanji je i pitanje migracija. S obzirom na to da je za šefa kampanje Biden imenovao Julie Chavez Rodriguez, postavlja se pitanje da li je predsjednik ovaj potez povukao baš i zbog toga da privuče glasove Latinoamerikanaca.

"Činjenica je da američka ekonomija ne može opstati bez imigranata. Svi to znaju. Uopšte ne mislim da je imenovanje Rodriguez samo da bi privukao latinoameričke glasove. Razlog je što su Latinoamerikanci vrlo konzervativni, a većina ih ne podržava nelegalnu imigraciju. Latinoamerikanci koji su došli legalno u SAD, ili čekali u redu za zelenu kartu, nemaju baš liberalno mišljenje kada je imigracija u pitanju", pojašnjava sagovornik.

Veliki problem kada je riječ o migracijama predstavlja i pitanje droge.

"Najviše Fentanila dolazi iz Kine putem Meksika ali i Kanade. Ponuda uvijek prati potražnju. Međutim, potražnju je jako teško suzbiti u SAD-u. Svaka država ima svoje mjere, federalne vlasti mogu uraditi dosta toga, ali su im ruke svezane kada je u pitanju prevencija. Stoga, svi gledaju u sprečavanje protoka droge kroz granicu sa Meksikom. To je vjerovatno najsigurnija granica na svijetu. Broj američkih sigurnosnih snaga čine tu granicu vrlo teškom za prelazak. Međutim, ovdje se radi o milijardama dolara i profit opravdava rizik. Američki političari u suštini nisu spremni da spriječe imigraciju. Oni znaju koliko imigranti doprinose ekonomiji", mišljenja je.

DeSantis vs Trump

Kada je riječ o republikanskom političkom spektru, može se primijetiti kako je na toj strani zastupljen mnogo veći broj kandidata. Naravno, najveću pažnju u republikanskoj borbi privlači odnos između Trumpa i Rona DeSantisa koji je opisan kao njegov najveći rival.

"DeSantis je osoba koja je obezbijedila siguran posao mnogim budućim doktorantima iz politologije. On se kandidovao za guvernera Floride samo da bi mogao da se kandiduje za predsjednika SAD-a. Znao je da nema nacionalnu prepoznatljivost, da nema šanse protiv Trumpa, i bolje da bude guverner treće najmnogoljudnije države u SAD-u, stekne prepoznatljivost i kandiduje se 2024. Ipak, ovo je klasičan primjer da u starim demokratijama, a SAD su najstarija moderna demokratija, prevare birača mogu trajati samo kratko vrijeme", rekao je Mujkić.

Najveći problem u cijeloj priči jeste to da je DeSantis najveću pažnju posvetio "borbi" protiv Disneya.

"Teško je opisati kakvu ulogu Disney ima na Floridi. Disney World zapošljava 75.000 ljudi i uplati direktnih poreza državi Florida od oko 1,2 milijarde dolara. Ukupni ekonomski uticaj je između 80 i 90 milijardi dolara. DeSantis je odlučio da zarati sa njima. Prema pravnim analitičarima, Disney nije ušao u bitku da se nagodi, nego da pobijedi, a Disney je država u državi. U suštini Disney je rekao da oni imaju pare i mogu da uđu u pravnu bitku sa DeSantisom, ali da pare nemaju mali biznisi, i da oni najviše pate od politike DeSantisa", objašnjava.

Pored Disneya, problem za DeSantisa predstavlja i nastavak kampanje u kojoj je kroz LGBTQI+ populaciju nastojao vezati i podršku Donalda Trumpa.

"U SAD-u to apsolutno nije nikakvo sporno pitanje, ni u najkonzervativnijim državama. Vi ćete uvijek imati homofobne osobe, ali političari ostaju po strani osim ako se ne radi o malim mjestima, lokalnim izborima gdje su birači ultrakonzervativni. Njegov napad na Trumpa je toliko homofobičan, da ne znam kako je iko ko ima zdrave pameti u toj kampanji došao do zaključka da je to pravi potez. Ne znam kako će se on oporaviti od ovog čak i unutar republikanskih izbora", pojašnjava profesor.

Dok DeSantis vodi "uzaludne" bitke, Florida je počela kuburiti sa realnim problemima.

"Neke najveće osiguravajuće kompanije su se već povukle iz Floride, a osiguranje za prosječnu kuću na Floridi danas iznosi više od 10.000 dolara godišnje. Mnogi političari su zvali DeSantisa da se to uredi, jer tržište osiguranja nekretnina je vrlo komplikovano na Floridi zbog uragana, međutim njegov fokus je apsolutno na Disneyju, LGBTQI+ populaciji, zabrani knjiga i ratu sa akademskom zajednicom. Čak i ako pobijedi i izađe kao republikanski kandidat, ovakva historija će ga pokopati na nacionalnoj sceni. Mislim da on nema nikakve šanse protiv Bidena", osvrnuo se Mujkić.

S druge strane, Donald Trump na neki način svoju kampanju vodi i kroz suđenje koje je započeto prije nekoliko sedmica, a koje se odnosi na tajne dokumente. Ipak, postavlja se pitanje, je li suđenje i cijela priča zapravo Trumpu odmažu ili se dešava suprotan proces.

"Pazite, ili Dodik koristi Trumpovu strategiju ili Trump koristi Dodikovu. Obojica hoće da budu žrtve. Trump je i prije optužnice sebe proglasio žrtvom. Međutim, pitanje je koliko ljudi njega podržava. Žene kao biračko tijelo bi mogle odlučiti izbore 2024. godine, a s obzirom na rat Republikanaca protiv abortusa, Demokrate će pokupiti daleko više ženskih glasova. Ženski glasači neće Trumpu, ali i Republikancima, nikad oprostiti ukidanje Roe v. Wade", kazao je profesor.

Na pitanje koliko je Trumpu teško usmjeriti kampanju na bilo šta drugo osim na suđenje, Mujkić ističe kako tužioci ne namjeravaju "popustiti" Trumpu.

"Svjesni su da je ovo jedan od onih trenutaka gdje države s vremena na vrijeme prolaze kroz institucionalni test, i da bilo kakvo popuštanje, s obzirom na dokaze, znači veliki problem za povjerenje u pravni sistem", rekao je Mujkić.

Na kraju, osvrnuli smo se i na druge republikanske kandidate i njihove šanse. U igri su respektabilna imena poput Mikea Pencea, Tima Scotta i Nikki Haley, ali koliko oni zaista imaju šanse pored duela DeSantisa i Trumpa.

"Generalno, imaju vrlo male šanse. Pravi problem je što se oni boje Trumpa. Boje se napasti Trumpa, boje se reakcije njegove baze. Mislim da je Nikki Haley tebala da se kandiduje neki drugi put. Ona bi možda mogla imati neke šanse, ali ne pored Trumpa", poručio je.

U zaključku, iako za sada nije kandidat za izbore, mnogima je pažnju privukla izjava republikanske zvaničnice i velike protivnice Trumpove politike Liz Cheney koja je izjavila kako Amerikanci trebaju prestati birati idiote.

"Mislim da ako Trump bude kandidat, a vjerovatno hoće, Cheney bi se mogla kandidovati kao nezavisni kandidat. To bi apsolutno uništilo bilo kakvu teoretsku šansu da Trump bude izabran. Ona bi to stvarno uradila. Naravno, Cheney je upravu. Međutim, to je republikanski problem, htjela to ona priznati ili ne. Bidenova administracija se pokazala itekako kompetentnom, posebno kada je u pitanju Ukrajina. Naravno, na Balkanu su mišljenja drugačija, i mislim da je Bidenova politika na Balkanu apsolutni promašaj. Ona će biti interesantna u budućnosti i definitivno potencijalni kandidat na izborima, zaključio je u intervjuu za Klix.ba profesor Edin Mujkić.