Izbori su održani jučer.
Vladajuća trostranačka koalicija raspala se prošlog mjeseca nakon skandala u kojem je povezan premijer Bjarne Benediktson.
Benediktsonova Vlada je pala pošto se iz koalicije povukla manja partija Svjetla budućnost nakon što je u javnosti objavljen pokušaj premijerovog oca da pomogne u "spašavanju obraza" osuđenog pedofila Hjaltija Sigurjona Haksona.
Benediktson je u septembru raspisao vanredne izbore nakon manje od godinu dana na vlasti. Prethodna Vlada se raspala prošle godine nakon što su u javnosti objavljeni "Panamski dokumenti" u kojima se navodi da je tadašnji premijer Sigmundur David Gunlaugson koristio poreska utočišta u inostranstvu.
Analitičari ističu da porazom Benediktsonove koalicione Vlade njegov glavni protivkandidat pokret Ljevice i Zelenih Katrin Jakobsdotir ima najviše šanse za formiranje manjinske većine u parlamentu.
Rezultati prebrojanih glasova ukazuju na to da je koalicija Ljevice i Zelenih osvojila 32 poslanička mjesta u parlamentu koji ima 63 člana.
Nezavisna partija koja je najveća u trenutnoj koaliciji dobila je 25 posto glasova ili četiri posto manje u odnosu na prošlogodišnje izbore.
Ljevica i Zeleni drugi su po broju dobijenih glasova, 17 posto ili za jedan posto više nego prošle godine dok je na trećem mjestu njihov vjerovatni saveznik Socijaldemokrati sa 12 posto.
Jakobsdotirova je danas izjavila da, ukoliko ne uspije da formira ljevičarsku koaliciju, ne odbacuje mogućnost saradnje sa partijom Centar koju je u septembru formirao bivši premijer Gunlaugson.
Gunlaugsonova partija je na izborima dobila 11 posto glasova.
