Vanredno stanje na istoku Evrope: Migrantska kriza kao način ratovanja EU i Bjelorusije
Kako je naveo poljski predsjednik u svojoj odluci, vanredno stanje se uvodi u 183 mjesta koja se nalaze u pojasu od tri kilometra uz granicu s Bjelorusijom, što su mnogi ocijenili kao potez bez presedana u postkomunističkoj historiji Poljske.
"Situacija na granici s Bjelorusijom je teška i opasna. Poljska kao država koja je odgovorna za svoje granice, ali i za granice Evropske unije mora poduzeti mjere kako bi osigurala sigurnost i poljske države kao i Evropske unije", rekao je glasnogovornik predsjednika Poljske Blazej Spychalski.
Zašto je uvedeno vanredno stanje?
Kako su naveli poljski zvaničnici, vanredno stanje na granici s Bjelorusijom uvedeno je prije svega zbog većeg priliva migranata iz arapskih zemalja, koji preko Bjelorusije nastoje doći do država Evropske unije.
Glasnogovornik poljskog predsjednika saopćio je kako je u posljednjih nekoliko mjeseci hiljade migranata pokušalo preći iz Bjelorusije prema državama Evropske unije, od kojih su na udaru najviše Poljska, Litvanija i Latvija.
Prema podacima vlasti, samo u augustu granicu između dvije zemlje ilegalno je željelo preći oko 3.200 migranata, a situacija je eskalirala naročito nakon krize u Afganistanu, kada su brojni građani pobjegli iz države zbog talibanskih osvajanja.
Upravo u posljednjih nekoliko dana na granici Bjelorusije i Poljske zabilježen je veći priliv migranata iz Afganistana, a zbog situacije, poljska vlast započela je i izgradnju ograde visoke dva metra, kako bi olakšala posao graničnoj policiji na dijelovima gdje migranti pokušavaju preći granicu.
Zbog novih mjera i uvođenja vanrednog stanja, brojni migranti ostali su "zaglavljeni" na ničijoj zemlji između Bjelorusije i Poljske te se trenutno nijedna zemlja ne oglašava o njihovom statusu.
Iako je u suštini za krizu na granici između Bjelorusije i Poljske zaslužna migrantska kriza, posljednje odluke poljskog predsjednika povezane su i s političkom krizom koja već više od godinu traje između Bjelorusije s jedne te susjednih zemalja poput Latvije, Litvanije i Poljske s druge strane
Lukašenkova osveta Evropskoj uniji
Naime, od predsjedničkih izbora u Bjelorusiji 2020. godine, na kojima je pobjedu odnio Aleksandar Lukašenko, uslijedili su protesti bjeloruske opozicije, koje su podržale i susjedne države.
Pojedini bjeloruski opozicionari, kao što je Sviatlana Tsikhanouskaya, djelovali su upravo iz Litvanije zbog zabrane ulaska u Bjelorusiju.
Nakon što je situacija eskalirala, Evropska unija je uvela niz ekonomskih i političkih sankcija Bjelorusiji, što je nanijelo određenu štetu režimu Aleksandra Lukašenka.
Ipak, bjeloruski predsjednik našao je način kako da odgovori na evropske sankcije, a za to su mu poslužili upravo migranti. Sveprisutnu migrantsku krizu bjeloruski predsjednik je iskoristio za svojevrsni rat protiv Evropske unije.
Migranti iz Iraka, sjevera Afrike, ali i Afganistana, koji su dolazili u Bjelorusiju, uredno su provedeni prema granicama Litvanije, Latvije i Poljske, što je stvorilo velike probleme ovim zemljama.
"Nećemo nikoga zadržavati. Bjelorusija nije krajnje utočište migrantima. Oni su krenuli prema prosvijetljenoj, ugodnoj i toploj Evropi", ironično je izjavio Lukašenko.
Njegova odluka da i dalje nastavi propuštanje migranata dovela je do toga da Poljska, Litvanija i Latvija zatvore granice s Bjelorusijom i proglase vanredno stanje u pograničnim dijelovima.
🇱🇹 PM @IngridaSimonyte, 🇵🇱 PM of Poland @MorawieckiM, 🇱🇻 PM of Latvia @krisjaniskarins, and 🇪🇪 PM of Estonia @kajakallas have issued a joint statement condemning the hybrid attack by 🇧🇾 Belarus against state borders ➡️ https://t.co/1tXNw0FDVk pic.twitter.com/1EGtkzcv63
— Lithuanian Government 🇱🇹 (@LithuanianGovt) August 23, 2021
"Od juna smo suočeni s hibridnim napadima na istočnu granicu Evropske unije i NATO-a. Građani iz zemalja trećeg svijeta se koriste za ilegalne prelaske granica. Ovo nije migrantska kriza, već politički orkestrirana operacija režima Aleksandra Lukašenka kako bi se skrenula pažnja sve većih kršenja ljudskih i građanskih prava u Bjelorusiji", navodi se u zajedničkoj izjavi.
Evropska unija bez konkretnog rješenja
Povodom eskalacije krize na granicama oglasila se i komesarka Evropske unije za unutrašnje poslove Ylva Johansson, koja je također optužila Bjelorusiju da prebacivanjem migranata na granice Evropske unije nastoji destabilizovati kompletnu regiju.
"Ono što Lukašenko pokušava jeste destabilizacija Evropske unije, a u tome koristi ljudska bića. Sankcije koje je njegovom režimu uvela Evropska unija zapravo su ga povrijedile te pokušava učiniti sve kako bi nam se suprotstavio", rekla je komesarka.
Za sada se problemu migracija na istoku Evrope ne nazire kraj. Odnosi između Latvije, Litvanije, Poljske i Bjelorusije na najnižem su nivou, a Evropska unija za sada nema adekvatno rješenje koje bi zadovoljilo obje strane.
Do sada se na granicama ovih zemalja nalazi nekoliko hiljada migranata čija je budućnost usljed političke krize neizvjesna, a situacija se svakako može dodatno zakomplikovati ukoliko se uzme u obzir činjenica da Evropa ulazi u jesen i zimu - period godine kada je evropski mehanizam upravljanja migracijama na posebnom ispitu.
