Zbog toga su u Jerusalem već stigli Trumpova kćerka Ivanka Tramp i njen suprug Jared Kushner, visoki savjetnici u Bijeloj kući, koji će, kako je objavio BBC, prisustvovati ceremoniji otvaranja kao Trumpovi izaslanici, piše Radio Slobodna Evropa.
"Trumpova odluka da ambasadu SAD-a prebaci iz Tel Aviva u Jerusalem naljutila je Palestince, a sama objava Trumpovog plana poklopila se sa proslavom 70. godišnjice državnosti Izraela," navodi BBC i dodaje da se očekuje da će se Trump na ceremoniji obratiti okupljenima putem video linka.
Pet mitova o preseljenju američke ambasade
Prvi mit koji treba izbrisati je taj da je odluka o preseljenju ambasade uništila mirovni proces na Bliskom Istoku, smatra Aaron David Miller, potpredsjednik Međunarodnog centra Woodrow Wilson.
U tekstu za CNN edition, Miler navodi da je i prije Trumpovih izjava o Jerusalemu taj proces jedva postojao.
Kao drugi mit autor navodi onaj koji kaže da je Trumpova odluka o otvaranju ambasade u Jerusalemu bila dio strategije mirovnog procesa, jer autor tvrdi da su Trumpovi potezi odraz lične i političke motivacije, a ne američkih nacionalnih interesa.
Po mišljenju autora, treba zaboraviti i na mit da odluka Trampa ne mijenja status grada, jer se mijenja mnogo toga.
"Mit broj 4 – dolazi do velikog nasilja. To ne mora nužno biti povezano sa otvaranjem ambasade, mada ne postoji način da se predvidi da li će do nasilja doći i koliko će biti ozbiljno," navodi Miler za CNN.
Kao posljednji mit autor navodi tvrdnju da je Trumpova administracija "status Jerusalema uklonila sa pregovaračkog stola" jer ako i kada Trumpov mirovni plan bude stavljen na sto, ključno će biti šta u njemu piše o Jerusalemu.
Američka ambasada pripada u Jerusalemu
Američka ambasada treba da bude u Jerusalemu, piše za Washington post Naftali Benet, ministar obrazovanja Izraela, koji u autorskom članku navodi i da je njeno otvaranje početak nove ere, u kojoj se odnosi u međunarodnoj zajednici zasnivaju na stvarnosti i činjenicama, a ne na fantazijama i fikcijama.
"Otvaranjem ambasade u Jerusalemu, Sjedinjene Države kažu: Izrael više nije zemlja druge klase čiji kapital svijet nije prepoznao," kaže Benet.
Izrael nikada neće dovoditi u pitanje britanski, njemački ili kanadski izbor njihovog glavnog grada, pa u skladu sa tim neće očekivati ni da lociraju ambasade Izraela bilo gdje osim u Londonu, Berlinu ili Otavi, piše Benet.
"Glavne gradove određuju vlade država, a ne ljudi izvana ili diplomatske posjete. Ipak, iako je Izrael već davno jasno stavio do znanja da je Jerusalem glavni grad, to nije ispoštovano i naša odluka je ignorisana. Danas to počinje da se mijenja," kaže autor.
Britanija mora djelovati protiv Trumpove destruktivne odluke
Priznanje palestinske države bi poduprlo nadu u mir na Bliskom istoku i očuvalo izraelsku demokratiju, smatra dr. Alon Liel, bivši generalni direktor Ministarstva spoljnih poslova Izraela.
"Mnogi od nas nisu mogli zamisliti, posljednjih godina, da će sudbina izraelsko-palestinskog sukoba biti odlučena od spolja. Osim toga, zajednički stav bio je da samo dvije strane treba da odluče o njihovoj sudbini i da nećemo dopustiti da neko drugi nametne rješenje," kaže on za The Guardian.
Budući da se spoljna intervencija u određivanju naše sudbine već događa, zašto samo SAD, pita se autor teksta i dodaje, "Zašto samo Donald Trump? Gdje je dodatni potez koji bi doveo do ravnoteže, kineski, ruski, britanski ili francuski? Ako SAD može da interveniše s jedne strane, zašto ne bi i ostale četiri stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. Svaka od njih slijedi svoje principe i to je najbolja presuda. Ili zašto ne bi odlučivali svi zajedno?"
Autor podsjeća i da je Parlament u Velikoj Britaniji već pozvao vladu da prizna državu Palestinu uz državu Izrael i to 2014. godine.
"Sada je vrijeme da se ta želja sprovede. Takav britanski čin priznanja ponovo će potvrditi palestinska temeljna prava, vratiti nadu i pomoći će stvaranje neophodnog pariteta poštovanja bez kojeg nikakav mirovni sporazum ne može biti pravedan ili održiv," navodi autor.
Preseljenje ambasade za stotine starijih stanovnika znači iseljenje
Pompa oko novog američkog konzulata skriva strahove oko 450 ruskih migranata (neki od njih su u svojim devedesetim) koji se suočavaju s neizvjesnom budućnošću.
Kako navodi britanski Indipendent, radnici su danonoćno naporno radili kako bi sve bilo spremno za otvaranje ambasade.
"Sigurnost oko zgrade je nadograđena, postavljeni su saobraćajni znakovi i postavljene su CCTV kamere na tom području – obnova je, kako je rekao predsjednik Trump, koštala 400.000 dolara," navodi list.
Londonski dnevnik pojašnjava da će kada radovi zaista počnu, zgrada ambasade biti smještena dijelom i u hotelu Diplomat koji je pored konzulata, koji je od danas sjedište, najvjerovatnije privremeno, američke ambasade u Jerusalemu.
"Godinama je ovaj hotel bio iznajmljen za stanovanje oko 450 starih imigranata iz bivšeg Sovjetskog Saveza," tvrdi Indipendent i dodaje da kada za dvije godine ta zgrada bude srušena njeni stanovnici nemaju gdje.
Ksenija Svetlova, članica Knesseta, tvrdi da ministarstvo nema utvrđen plan o tome gdje i kako će se oni premjestiti, kao i da se boji da bi mogli biti prisiljeni da napuste objekat prije juna 2020. godine.
