Veze Rusije i Austrije kao veliki rizik za ostatak Evrope, strah još i veći zbog uspjeha FPO-a
Nakon što su završeni parlamentarni izbori u Austriji, 29. septembra ove godine, ekstremni desničari iz FPO-a su osvojili najveći broj glasova.
FPO je stranka poznata po vezama s Rusijom, zbog čega je među građanima porastao strah od njihovog uključenja u vlast. AP sada otkriva da je, zbog toga što je FPO učestvovala u vlasti od 2017. do 2019. godine, Austrija ostala van kanala gdje se dijele obavještajni podaci.
FPO otišao iz vlasti, skepsa prema Austriji ostala
Međutim, kako dalje piše ova novinska agencija, i kada je FPO napustio vlast, strah je ostao. Analitičari kažu da je to djelomičan razlog za to što ranije nije identifikovana prijetnja, koja se skoro materijalizovala u augustu ove godine, prije koncerta Taylor Swift.
Prema ovoj analizi, SAD i druge zapadne zemlje su skeptične prema obavještajnoj službi u Austriji, zbog čega neke ključne informacije o potencijalnom planu za napad nisu došle do Beča.
AP piše da obavještajne službe u SAD-u i zapadnoj Evropi ne žele dijeliti sve informacije sa svojim kolegama u Austriji zbog straha da one ne završe u "pogrešnim rukama", misleći na Rusiju. Iako je FPO već pet godina van vlasti, situacija po ovom pitanju je i dalje napeta.
Djelomičan razlog za to je i pozicija Austrije, koja nije članica NATO saveza i koja ima politiku "neutralnosti." Pored toga, ova država je prije ruske agresije na Ukrajinu imala značajnu ekonomsku saradnju s Kremljom, zbog čega iz Beča nije bilo očekivane reakcije na ovaj rat, barem kako su to smatrali njihovi zapadni partneri.
Optužbe među političarima u Austriji
Dodatnu sumnju u integritet austrijskih obavještajnih službi, kao i njihovih veza s Rusijom tokom perioda kada je FPO bio u vlasti, dodao je i Beate Meinl-Reisinger, lider liberalne stranke NEOS.
On je u maju održao press konferenciju gdje je Herberta Kickla, današnjeg lidera FPO-a, a nekadašnjeg ministra unutrašnjih poslova, optužio da je "svjesno radio s Rusijom" ili bio "korisni idiot" za ovu državu.
Slična optužba došla je i od Davida Stögmüllera, člana Zelenih, koji tvrdi da je FPO pokušao "urušiti" austrijsku obavještajnu službu, kako bi napravili novu s "njihovim osobama."
Optužbe su stigle nakon što je ministarstvo unutrašnjih poslova naložilo pretres prostorija obavještajne službe Austrije, a razlog su pronašli u anonimnom dokumentu, u kojem je, bez dokaza, značajan broj funkcionera optužen za niz krivičnih djela, poput korupcije i zloupotrebe moći.
Zbog ovog pretresa je kasnije pokrenuta i parlamentarna istraga, gdje je, između ostalog, za kreiranje ovog anonimnog dokumenta osumnjičen Egisto Ott, bivši obavještajac koji je iz službe izbačen zbog navodnog špijuniranja za Rusiju.
Nepovjerenje još postoji
Ova cijela situacija je dovela do toga da čak i iz Njemačke, nominalno najbližeg partnera Austrije u Evropi, stižu pozivi za "reviziju saradnje" u kontekstu obavještajnih podataka, ako se na vlast vrati FPO.
"U svjetlu ogromne opasnosti koju Rusija predstavlja za mir i stabilnost u Evropi, ne možemo dozvoliti da relevantne informacije budu direktno predane Rusiji“, rekao je Konstantin Kuhle iz liberalne FDP.
On je član odbora za nadzor obavještajnih agencija u njemačkom parlamentu.
"Ako ekstremno desna FPO postane dio sljedeće vlade i ponovo preuzme kontrolu nad obavještajnim agencijama, povjerenje stranih obavještajnih službi sigurno će biti pod pitanjem“, rekao je Thomas Riegler, stručnjak za špijunažu povezan s Austrijskim centrom za obavještajne, propagandne i sigurnosne studije.
Neutralnost je Austriju izložila kao "sjedište" ruskih špijuna
Austrija je, nakon kraja Drugog svjetskog rata, odlučila da ostane vojno neutralna zemlja. Zbog njihove specifične geopolitičke pozicije u samom centru Evrope, kao i zbog zakona o špijunaži koji kaže da je ona kažnjiva samo ako je usmjerena protiv Austrije, ova država je postala svojevrsno "sjedište" ruskih špijuna.
Od 2020. godine, 11 ruskih diplomata je protjerano iz Austrije zbog optužbi za špijunažu. Ipak, u ovoj državi se i dalje nalaze 142 ruske diplomate, kao i 116 državljana Rusije koji se vode kao administrativno-tehničko osoblje.
Austrijski obavještajac je pod uslovom anonimnosti za AP rekao da "barem 25 posto" njih radi kao špijuni. Kaže i da je stvarna brojka potencijalnih špijuna još i veća, jer uključuje i članove porodica te druge ruske državljane koji žive u Austriji.
Zbog ovoga, iz liberalnog NEOS-a kažu da je "sramotno" da nema više protjerivanja diplomata. Za to krive austrijsko ministarstvo vanjskih poslova, dok jedan diplomata iz Evrope za AP kaže da je to usko vezano uz historijske veze Rusije i Austrije.
"Neće se promijeniti ko god bude na vlasti. Austrija dopušta špijunažu na njihovoj teritoriji i to je direktno upućeno sigurnosnim interesima i vrijednostima koje zastupaju evropske i druge partnerske zemlje", rekao je ovaj neimenovani diplomata.
