Više od broja: Koja je razlika između globalnog zagrijavanja od 1,5 stepeni i 2 stepena celzija

Osim u prostoj matematičkoj razlici, razlika između dva broja u klimatologiji igra znatnu ozbiljniju ulogu.

Već sada, planeta Zemlje je zagrijana oko 1,1 stepen celzija iznad predindustrijskih mjerenja. Svaka od prethodne četiri decenije bila je toplija od svake decenije još od 1850. godne.

"Nikada nismo imali takvo globalno zagrijavanje u samo nekoliko decenija. Pola stepena više, znači i mnogo ekstremnije vremenske prilike koje mogu trajati znatno duže", rekla je naučnica Daniela Jacob, prenosi Reuters.

Samo tokom 2021. godine, obilne kiše poplavile su Kinu i zapadnu Evropu. Stotine stanovnika preminulo je i na sjeverozapadnom dijelu Pacifika kada su temperature dostigle rekordne vrijednosti. Grenland je dožio masovno topljenje, a šumski požari opustošili su Mediteran i Sibir.

"Klimatske promjene već utječu na sve naseljene regije širom svijeta", rekla je naučnica Rachel Warren.

Vrućine, kiše, suše

Zagrijavanje iznad 1,5 stepeni celzija donijelo bi znatno ekstremnije vremenske nepogode.

"Svakim rastom temperature u globalnom zagrijavanju, ekstremne promjene postaju sve veće", rekla je naučnica Sonia Seneviratne.

Primjera radi, toplotni talasi, kada bi globalna temperatura porasla za 2 stepena celzija, bili bi mnogo češći i trajali bi znatno duže.

"Ekstremni toplotni događaj koji se dešavao jednom u deceniji u klimi bez ljudskog utjecaja, dešavao bi se 4,1 puta u deceniji pri zagrijavanju od 1,5 stepeni celzija. Sa zagrijavanjem od 2 stepena celzija, događaji bi se u jednoj deceniji dešavali 5,6 puta češće", navodi UN-ov panel za klimatske nauke (IPCC).

Led, more i koralni grebeni

Razlika između 1,5 stepeni i 2 stepena celzija odrazila bi se i na okeane kao i zaleđena područja.

"Na 1,5 stepeni postoji velika šansa da možemo spriječiti urušavanje većine ledenog pokrivača na Grenlandu kao i zapadnom dijelu Antarktika", rekao je klimatolog Michael Mann.

To bi pomoglo i u ograničavanju porasta nivoa mora do kraja stoljeća, međutim to bi i dalje bila promjena koja bi mogla uništiti obale i potopiti određena ostrva.

"Međutim, rast na 2 stepena celzija, ledeni pokrivači mogli bi se potpuno urušiti, a porast nivoa mora bio bi i do 10 metara", ističe klimatolog.

Hrana, šume, bolesti

Globalno zagrijavanje od 2 stepena celzija također bi povećalo utjecaj i na proizvodnju hrane.

"Ako se u nekoliko djelova svijeta pšenica i druge žitarice ne proizvode uspješno, onda bismo mogli vidjeti i ekstremne skokove cijena hrane kao i glad širom svijeta", ističe klimatolog Simon Lewis.

Također, pojavom dužih i jačih toplotnih valova, komarci koji prenose bolesti poput malarije i denga groznice mogli bi stići i na područja koja do sada nisu tako često posjećivali.

Prijelomne tačke

Kako globalna temperatura iz godine u godinu raste, povećava se i rizik da planeta dostigne tzv. "tačke preokreta" gdje Zemljin sistem pokreće nepovratne procese.

Suše, smanjene količine padavine kao i kontinuirano uništavanje Amazona moglo bi dovesti do urušavanja sistema prašuma čime bi se CO2 dodatno ispuštao u atmosferu.

Tokom samita Cop26 zvaničnici brojnih svjetskih zemalja iznijeli su brojna obećanja za smanjenje emisije CO2 koja ako budu sprovedena mogu zadržati zagrijavanje ispod 1,8 stepeni celzija.

Međutim, ostaje da se vidi da li će se obećanja koja lideri uvijek rado dijele s javnošću uopće i ispuniti. Ukoliko se ne ispune, jedno je sigurno - planetu i sve njene stanovnike očekuje buran i neizvjestan period.