Visoke temperature usred zime u Južnoj Americi znak su klimatskih poremećaja kakvi tek dolaze
Utorak ove sedmice je vjerovatno bio najtopliji zimski dan u sjevernom Čileu u 72 godine, prema Raulu Corderu, klimatskom naučniku sa Univerziteta Groningen, koji je rekao da je 37 stepeni zabilježeno na stanici Vicuna Los Pimientos u regiji Coquimbo uzrokovan kombinacijom globalnog zagrijavanja, El Nina i istočnih udara, poznatih među lokalnim stanovništvom kao teralni vjetrovi koji donose vruće i suho vrijeme.
Desetine meteoroloških nadzornih stanica na više od hiljadu metara nadmorske visine zabilježile temperature iznad 35 stepeni Celzijusa, navodi blog Extreme Temperatures Around The World.
[RELATED]1686485331539820545[/RELATED]
Cordero je rekao da je neobična vrućina na ovoj visini zabrinjavajuća.
"Glavni problem je kako visoke temperature pogoršavaju suše u istočnoj Argentini i Urugvaju i ubrzavaju otapanje snijega", Cordero.
Nedostatak vode već je ozbiljan problem u glavnom gradu Urugvaja, Montevideu i njegovoj okolini, gdje su rezervoari presušili, a voda iz slavine više nije za piće .
Južna Amerika je pretrpjela jedan od najtoplijih perioda od januara do jula do sada. Čile je bio među najteže pogođenim zemljama sa požarima na početku godine, a sada i produženim sušama. Cordero je rekao da je Santiago vreo u svom devetom toplotnom talasu od januara i da se očekuje da će oboriti godišnji rekord od 10 toplotnih talasa, postavljen 2020. godine.
Toplotni rekordi oboreni su i u nekoliko gradova u Brazilu, Argentini i Urugvaju. Karla Beltran, konsultant za životnu sredinu, rekla je da je ove godine Buenos Aires također zabilježio najvišu temperaturu ikad od 38,6 stepeni 11. marta, dok je grad Mercedes u Urugvaju dostigao novi maksimum od 40,5 stepeni, prenosi Guardian.
"Sistemi visokog pritiska su intenzivnije i postojanije anomalije na južnoj hemisferi, koje izazivaju porast toplog vazduha i direktno stvaraju ekstremne temperature. Ovaj visoki pritisak će se zadržati i intenzivirati u narednim decenijama zbog klimatskih promjena", riječi su Chica Geleira, profesora klimatologije i okeanografije na Universidade Federal do Rio Grande do Sul i zamjenika direktora brazilskog Polarnog i klimatskog centra.
