Vladimir Putin potpisao aneksiju: Rusija pripojila četiri ukrajinske regije

"I oni koji su poginuli tokom ove operacije su veliki heroji. Heroji velike Rusije i molim vas da im odamo počast minutom šutnje. Tadašnji lideri su povukli granice SSSR-a i ljudi su se našli odvojeni od njihove zemlje i to je doprinijelo razjedinjavanju. Kako su po kuloarima određivali granice sovjetskih republika tada su i razdvojili našu državu i stavili narode pred svršen čin. Razumljivo je da nisu shvatali šta rade i kakve će to posljedice ostaviti. To nije bitno. SSSR ne postoji. Prošlost se ne može vratiti, ali to danas nije ni potrebno", rekao je Putin u Kremlju.

Ipak, naglasio je kako ne postoji ništa jače od odlučnosti ljudi da se vrate u Rusiju.

"Nema ničega što je jače od odlučnosti miliona ljudi koji se po svojoj tradiciji, jeziku i kulturi smatraju dijelom Rusije. Ništa nije jače od odlučnosti ljudi da se vrate historijskoj otadžbini", pojasnio je ruski lider.

Nakon toga, poslao je poruku i Ukrajincima.

"Apelujemo na Kijev da prekine vatru i da se vrate za pregovarački stol. Mi smo spremni sjesti za stol i govorili smo o tome. Izbor naroda četiri regije neće biti predmet diskusije. To je učinjeno i Rusija ih neće izdati. Kijev se mora prema izboru naroda odnositi sa poštovanjem. Branit ćemo to svim raspoloživim sredstvima kako bismo osigurali miran život ljudi. Izgradit ćemo ponovo porušene zgrade, stanove, sela, zgrade institucija kulture. Građane ovih regija podržat će sve republike unutar Ruske Federacije", zaključio je Putin.

Predsjednik Rusije imao je poruku i za zapadne zemlje.

"Nakon raspada SSSR-a, Zapad je smatrao da Rusija neće moći da se oporavi od tog potresa i da ćemo se raspasti sami od sebe. To se skoro i desilo. Međutim, ojačali smo se i zauzeli mjesto u svijetu. Međutim, Zapad je i tada tražio načine da nas oslabi i uništi, sanjali su da posvađaju narode. Ne mogu da se smire što na svijetu postoji ogromna zemlja s velikim resursima i s narodom koji neće živjeti pod tuđim diktatom", pojasnio je prvi čovjek Rusije.

Naglasio je kako Rusija nije potrebna Zapadu.

"U namjeri da se sačuva neograničena vlast jest pravi razlog hibridnog rata koji Zapad vodi protiv Rusije. Oni ne žele ravnopravnu saradnju već pljačku i žele da mi budemo gomila robova. Za njih je prijetnja naš način razmišljanja, naša kultura i zato pokušavaju da je zabrane. Naš razvoj je prijetnja za njih i njima nije potrebna Rusija. Rusija je potrebna nama", poruka je Putina.

Također, naglasio je da je jasno zašto Zapad gaji rusofobiju.

"Jedan od uzroka rusofobije je u tome što nismo dozvolili da nas opljačkaju u vrijeme kolonijalnih osvajanja. Tu smo uspjeli postići tako što smo stvorili jaku centraliziranu državu koja se zasnivala na temeljima pravoslavlja, islama, budizma i judaizma. SAD su zajedno s Englezima pretvorili u ruine, bez potrebe, Dresden, Amerika je bacila atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki. Sve je to učinjeno bez ikakve potrebe. Cilj je bio isti, da zaplaše i našu državu i cijeli svijet", mišljenja je Putin.

U zaključku govora, Putin je govorio o značaju Rusije.

"Ako smatram Rusiju svojom otadžbinom, to znači da ja na ruskom volim i mislim, pjevam i govorim, da vjerujem u duhovnu snagu ruskog naroda. Njegova sudbina je moja sudbina. Njegova patnja je moja nesreća, njegovo cvjetanje je moja radost. Ovaj izbor su napravili i građani Hersona, Zaporožja, Donjecka i Luganska", rekao je Vladimir Putin.

Na kraju govora, Putinu su se za scenom pridružili lideri separatističkih regija te su potpisali dokumente koji su ozvaničili aneksiju Hersona, Zaporožja, Donjecka i Luganska u sastav Ruske Federacije.

Podsjetimo, odluci o aneksiji prethodili su referendumi u četiri ukrajinske regije koji su održani od 23. do 27. septembra. Ono što treba naglasiti jeste i činjenica da je međunarodna zajednica pa i sama Ukrajina referendume ocijenila kao nelegalne.

Međutim, iz Ruske Federacije su naveli kako referendumi predstavljaju volju naroda ovih regija te da su apsolutno legitimni s aspekta međunarodnog prava.

Nakon što je Putin potpisao ukaz o aneksiji teritorija, uslijedit će naredni koraci do konačnog ulaska ovih regija u sastav Rusije.

Nakon potpisa predsjednika, ovu odluku razmotrit će i Ustavni sud Ruske Federacije. Nakon što sud razmotri odluku, ona će se proslijediti ruskom parlamentu gdje će oba doma donijeti konačnu odluku o usvajanju dokumenata.

Nakon što parlament ratifikuje dokumente, oni će se ponovno dostaviti predsjedniku Rusije koji će svojim potpisom ozvaničiti odluku o aneksiji ukrajinskih teritorija u sastav Rusije. Ova procedura trebala bi biti okončana do kraja naredne sedmice.

Podsjetimo, Rusija je 24. februara pokrenula tzv. "specijalnu vojnu operaciju" koja je imala za cilj, kako su naveli, zauzimanje teritorije Donbasa, tačnije prostora koji pripada samoproglašenim Narodnim Republikama Donjeck i Lugansk.

U međuvremenu, "specijalna operacija" traje već sedam mjeseci, a rat u Ukrajini proširio se i na druga područja, naročito jug zemlje gdje se i nalaze regije Zaporožje i Herson. Ruska vojska za sada kontroliše većinu regije Herson, a kada je riječ o regiji Zaporožje tu ruska vojska ima kontrolu nad pola teritorije gdje je i sproveden referendum.

S obzirom na to da ne kontroliraju cijelu teritoriju, uključujući i regionalni centar Zaporožje, proruski separatistički zvaničnici su naveli kako će glavni grad regije Zaporožje pod ruskom kontrolom biti Melitopolj koji se nalazi pod kontrolom ovih snaga.