Vojni budžeti u svijetu bilježe rekorde: Na naoružanje utrošene 2,24 hiljade milijardi dolara
To je najveći porast u godinama do historijskog rekorda. Prema proračunima švedskog instituta za istraživanje mira Sipri real, globalna vojna potrošnja porasla je za 3,7 posto u 2022. godinu na sumu od 2,24 hiljade milijarde dolara.
Iznad svega, ruski agresorski rat u Ukrajini izazvao je veće budžete - Istraživači Sipri očekuju još više troškova za oružje i vojsku u narednih nekoliko godina.
Analitičari ističu da nekoliko država ne samo da je značajno povećalo svoje vojne troškove nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, već namjerava i dalje povećati svoje izdatke za naoružanje u narednim godinama.
Došlo je do značajnih pomaka u poretku država sa najvećim vojnim budžetom. SAD su lider sa 877 milijardi dolara i rastom od samo 0,7 posto u odnosu na 2021. Kina je također ostala na drugom mjestu sa procijenjenim 292 milijarde dolara vojne potrošnje (porast od 4,2 posto).
Ukrajinski vojni budžet povećan je za 640 posto
Rusija je skočila sa petog na treće mjesto sa procijenjenih 86,4 milijarde dolara (plus 9,2 posto). Ipak, ruska vojna potrošnja je samo desetina veličine američkog budžeta.
Indija je pala sa treće na četvrto, a Saudijska Arabija se popela sa osmog na peto. Njemačka je i dalje na sedmom mjestu u svijetu sa 55,8 milijardi dolara (plus 2,3 posto) iza Velike Britanije. Francuska je pala sa šestog na osmo.
Poseban razvoj dogodio se za Ukrajinu sa skokom globalne potrošnje na oružje sa 36. na 11. mjesto. Vojni budžet je porastao za nevjerovatnih 640 posto na 44 milijarde dolara, nadmašivši Italiju, Australiju i Kanadu, na primjer.
Istraživači Siprija izračunali su da je Ukrajina 2022. godine uložila oko 34 posto svoje ekonomske proizvodnje (bruto domaćeg proizvoda) u naoružanje - što je svjetski rekord. Tome je, međutim, doprinijelo i smanjenje ekonomske proizvodnje.
Poređenja radi: 2022. godine SAD su potrošile oko 3,5 posto svoje ekonomske proizvodnje na naoružanje, Kina 1,6 posto, a Rusija 4,1 posto. Njemačka se pojavljuje na listi sa 1,4 posto, a NATO postavlja cilj od dva posto, piše njemački Welt.
U tom kontekstu, analitičari Sipri-a pretpostavljaju veće budžete u budućnosti, posebno u Evropi. Na primjer, Poljska želi četiri posto svoje ekonomske proizvodnje uložiti u vojsku 2023. godine.
