Vremenske katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama raselile su 43 miliona djece za pet godina
U opsežnom izvještaju o tom pitanju, UN su detaljno iznijele potresne priče neke od pogođene djece, a koautorica Laura Healy rekla je za AFP da podaci otkrivaju samo "vrh ledenog brijega", a još mnogo priča je ostalo neispričano i, za sada, nepoznato.
"Svoje stvari smo bili iznijeli na autoput gdje smo živjeli sedmicama", priča Khalid Abdul Azim, dječak iz Sudana, čije je poplavljeno selo bilo dostupno samo čamcem.
Statistike o internim raseljenjima uzrokovanim klimatskim katastrofama uglavnom ne uzimaju u obzir starost žrtava. Međutim, UNICEF je radio s nevladinim Centrom za praćenje internog raseljenja kako bi otkrio podatke i time došli do informacija koliko djece zapravo biva raseljeno upravo zbog klimatskih promjena i prirodnih nepogoda uzrokovanih njima.
Od 2016. do 2021. četiri vrste klimatskih katastrofa (poplave, oluje, suše i požari) - čija se učestalost povećala zbog globalnog zagrijavanja - dovele su do raseljavanja 43,1 miliona djece u 44 zemlje, navodi se u izvještaju.
Devedeset pet posto tih raseljavanja je uzrokovano poplavama i olujama.
"To je ekvivalent oko 20.000 raseljavanja djece svakog dana", rekao je Healy za AFP, naglašavajući kako su pogođena djeca tada u opasnosti od drugih trauma, kao što je odvajanje od roditelja ili žrtve trgovaca djecom.
Podaci odražavaju broj raseljenih, a ne broj pogođene djece, jer bi isto dijete moglo biti iseljeno više puta. Također, važno je naglasiti da brojke ne dozvoljavaju razliku između onih koji su evakuisani prije vremenskih nepogoda i onih koji su primorani da odu nakon katastrofe.
"Realnost je sa uticajima klimatskih promjena , ili boljim praćenjem raseljenja kada su u pitanju spori događaji, da će broj djece koja su protjerana iz svojih domova biti mnogo veći", navod koautorica izvještaja, prenosi France24.
Poplave povezane s rijekama koje se izlivaju mogle bi izazvati raseljavanje 96 miliona djece u narednih 30 godina, dok bi ciklonalni vjetrovi mogli izazvati 10,3 miliona raseljavanja. Olujni udari mogli bi dovesti do 7,2 miliona raseljavanja.
Nijedna od tih procjena ne uključuje preventivne evakuacije.
"Za one koji su primorani da pobjegnu, strah i utjecaj mogu biti posebno razorni, uz zabrinutost da li će se vratiti kući, nastaviti školu ili će biti primorani da se ponovo presele", rekla je izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell u izjavi.
"Kako će eskalirati utjecaji klimatskih promjena, tako će i klimatski pokreti eskalirati. Imamo alate i znanje da odgovorimo na ovaj rastući izazov za djecu, ali djelujemo presporo", smatra Russell.
UNICEF je pozvao svjetske lidere da se pozabave tim pitanjem na klimatskom samitu COP28 u Dubaiju u novembru i decembru.e.
Kina , Indija i Filipini su zemlje s najvećim brojem raseljenja (skoro 23 miliona u šest godina) zbog svoje ogromne populacije i geografske lokacije - ali i zbog svojih planova za preventivnu evakuaciju.
Ali u proporcionalnom smislu, Afrika i male ostrvske države su najugroženije - u Domikani je 76 posto sve djece raseljeno od 2016. do 2021. Za Kubu i Saint-Martin ta brojka je bila više od 30 posto.
