Washington Post: Rusija planira veliku vojnu ofanzivu na Ukrajinu sa 175.000 vojnika
Prema pisanju lista Washington Post, Rusija planira veliku invaziju koja bi počela početkom sljedeće godine, a u kojoj bi učestvovalo 175.000 vojnika.
Moskva u međuvremenu pomjera vojnike prema granici s Ukrajinom. Insistira na tome da Sjedinjene Američke Države garantuju da Ukrajina neće postati članicom NATO-a i da ovaj vojni savez neće imati aktivnosti u i oko ukrajinskog teritorija.
Time se ponovo pojavio strah od izbijanja rata na evropskom kontinentu, i to uoči razgovora američkog predsjednika Joea Bidena i ruskog predsjednika Vladimira Putina koji bi se trebao desiti sljedeće sedmice.
"Rusija planira vojnu ofanzivu na Ukrajinu početkom sljedeće godine, čije bi razmjere bile dva puta veće od onog što je viđeno tokom ruske vanredne vojne vježbe u proljeće ove godine u blizini granice s Ukrajinom. Plan podrazumijeva angažman 100 bataljonskih taktičkih grupa sa oko 175.000 vojnika", tvrdi obavještajni izvor poznat američkom listu.
Rusija već povećala broj vojnika u blizini granice s Ukrajinom
Neklasificirani američki obavještajni dokument, do kojeg je došao Washington Post, a koji sadrži i satelitske fotografije, ukazuje na to da Rusija planira koncentrisati vojnike na četiri lokacije. Trenutno je aktivno 50 taktičkih grupa te su pripravni tenkovi i artiljerija.
Prema ukrajinskoj procjeni, u blizini granice je 94.000 ruskih vojnika, dok je prema američkim podacima 70.000 ruskih vojnika. Obavještajni podaci otkrivaju plan kretanja vojnika, a kako bi se "sakrile stvarne namjere i izazvala neizvjesnost". Na fotografijama snimljenim satelitima je vidljivo da je Rusija tokom prošlog mjeseca povećala broj vojnika na granici s Ukrajinom.
Američki državni sekretar Antony Blinken je ranije ove sedmice tokom posjete Evropi izjavio da postoje dokazi da Rusija ima planove za "agresivno djelovanje protiv Ukrajine". Upozorio je Moskvu na ozbiljne posljedice, među kojima su i znatno oštrije ekonomske sankcije, ako se Rusija odluči na ofanzivu.
Na posljedice je upozorio i Biden, dok Rusija tvrdi da je riječ o glasinama te da nikome ne prijeti.
"Radim ono u što vjerujem da trebam raditi, ono što će biti sveobuhvatna i smislena inicijativa zbog koje će Putinu biti veoma teško da uradi ono zbog čega su ljudi veoma zabrinuti", poručio je jučer, 3. decembra, Biden.
Putin traži garanciju da se NATO neće širiti
Sve ovo se dešava usljed ponovnih tenzija između SAD-a i Rusije zbog Ukrajine. Rusija mobilizaciju rezervista predstavlja kao nužnu mjeru u modernizaciji vojske. Međutim, ovaj potez je izazvao zabrinutost. Obavještajni podaci potkrepljuju spomenute Blinkenove navode.
Kako je izjavio ruski predsjednik vanjskih poslova Sergej Lavrov, ne zna da li je Putin donio odluku o ofanzivi te da moraju biti spremni za nepredviđene situacije. Ranije ove sedmice je ponovio Putinov navod da SAD svojim aktivnostima zadire u ruske granice.
Prema spomenutim obavještajnim podacima, Rusija bi bila spremna da izvrši brzu vojnu ofanzivu. Ukrajinske vlasti su zaključile da je Rusija ranijim vojnim vježbama upravo uvježbavala ofanzivu.
Nadležni u SAD-u su ukazali i na intenzivnu rusku propagandu za koju su ocijenili da se njome u negativnom kontekstu želi predstaviti Ukrajina i NATO. Između ostalog, ona podrazumijeva tvrdnju da Zapad ima mržnju prema "ruskom svijetu" te da djeluje protiv interesa Ukrajinaca.
Blinken je tokom nedavne posjete Latviji savjetovao Ukrajini da Rusiji ne daje povod za vojne aktivnosti. U međuvremenu Putin i dalje insistira da se garantuje da Ukrajina i Gruzija neće postati dijelom NATO-a. Naglasio je da Zapad vojnim aktivnostima u i oko Ukrajine prelazi crvenu liniju.
Ruski predsjednik je kritikovao širenje NATO-a na države bivšeg Varšavskog pakta i ponovio da traži konkretan sporazum da se ono neće nastaviti prema istoku. No, glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki je izjavila da nije prihvatljiv prijedlog da postoji garancija da NATO neće ući u Ukrajinu.
"Države članice NATO-a odlučuju koja zemlja će biti nova članica, a ne Rusija. Tako je oduvijek bilo i tako će uvijek biti. Mislim da je važno znati od koga dolaze provokacije. One ne dolaze od SAD-a, ali ni od Ukrajine", rekla je Psaki.
Ako bi se desila ruska vojna ofanziva na Ukrajinu, pretpostavlja se da bi bila znatno veća od one kada je Rusija 2014. anektirala poluotok Krim koji je bio ukrajinski teritorij, piše Washington Post.
