"Ovo je koštalo mnogo, iscrpilo nas je sve, bez obzira gdje živimo ili čime se bavimo. U takvim okolnostima prirodno je osjećati se apatično i demotivisano i umorno", kazao je on.
Na osnovu prikupljenih podataka istraživanja iz zemalja u Evropi, zamor od pandemije među ispitanicima se povećava. Iako se zamor mjeri na različite načine, a nivoi se razlikuju po zemljama, sada se procjenjuje da je u nekim slučajevima dostigao preko 60 posto, navodi se u saopćenju.
Usred ove dugotrajne vanredne situacije u javnom zdravstvu, one koja je ljude prisiljavala na život s neizvjesnošću i poremećajima dugi niz mjeseci, očekivani su ovi nivoi umora.
"Iako smo svi umorni, vjerujem da je moguće ponovno oživjeti napore za rješavanje novih izazova s COVID-19 s kojima se suočavamo", kazao je Kluge.
Istakao je da se zalaže za angažovanje stručnjaka izvan medicinskog i javnog zdravstvenog sektora kako bi se razgovaralo o mjerama i restrikcijama.
Kao primjer je naveo Njemačku, gdje je vlada konsultovala filozofe, historičare, teologe i bihevioralne i društvene naučnike, koji su pružili dragocjen doprinos obrazovnom napretku djece iz porodica u nepovoljnom položaju, legitimitetu restrikcija i ravnoteži između javne podrške i moralnih normi naspram državne prisile.
"Neophodno je da odgovorimo zajedno i da zajednice imaju politike odgovora sa vlastima. Savjetovanje, učestvovanje i priznavanje poteškoća s kojima se ljudi suočavaju ključni su ako želimo imati istinski učinkovite politike. Zajednicu treba smatrati resursom, kao i primaocem ili korisnikom", zaključio je Kluge u saopćenju koje je objavio WHO.