Zapadnobalkanska ruta jedna od najkritičnijih kad je u pitanju priliv migranata
Sastanak, koji je bio pod švedskim predsjedavanjem, bio je fokusiran na upravljanje migracijama, s naglaskom na saradnju sa trećim zemljama, a posebno na efikasniji povratak migranata koji nemaju pravo na boravak u EU.
"Po našem mišljenju, efektivni povratak osoba koje nemaju pravo na boravak u EU, uz puno poštovanje ljudskih prava, te bliža saradnja sa partnerskim trećim zemljama na readmisiji važan su dio sveobuhvatne i efikasne migracione politike EU. Ovo je takođe ključno za osiguranje kredibiliteta politika EU o međunarodnoj zaštiti i legalnim migracijama", poručeno je.
Problematika viza
Dodali su da povratak mora biti održiv i, prije svega, podržan programom reintegracije i odgovarajućom razvojnom i ekonomskom pomoći koja se bavi i ublažavanjem korijenskih uzroka migracija.
Na sastanku je zaključeno da bi se moglo tražiti uvođenje viza za sve zemlje koje ne budu mogle ispunjavati svoje obaveze kad je u pitanju vraćanje ilegalnih migranata na njihovu teritoriju ako se utvrdi da su s te teritorije došli u EU.
U zaključcima su, naime, ministri stavili mogućnost da se uvedu vize trećim zemljama koje ne budu sarađivale na rješavanju ovog pitanja.
"Kako bismo napravili napredak prema trećim zemljama, EU mora u potpunosti iskoristiti sve alate koji joj stoje na raspolaganju. Potrebni su i pozitivni podsticaji, ali i restriktivne mjere. Moramo iskoristiti sve mjere koje nam stoje na raspolaganju, poput vizne politike, razvojne saradnje, trgovine i diplomatskih odnosa. Potreban je cjelovit pristup koji uključuje vlade i Evropsku komisiju kako bi se odgovorilo na ovaj izazov. Moramo raditi zajedno i moramo raditi odmah", naglašeno je u zaključcima.
Više novca za kontrole
Ursula Von Der Leyen, predsjednica Evropske komisije, u pismu koje je uputila ministrima prisutnim na konferenciji poručila je da moraju pojačati saradnju kako bi EU bolje obezbijedila vanjske granice EU, uključujući i područje zapadnog Balkana. Te mjere bi, kako je naglasila, uključivale i ubrzanje povratka ilegalnih migranata na teritoriju zemlje iz koje su krenuli u EU.
"EU je primijetila da je značajno povećan broj neregularnih dolazaka na mediteranskoj i zapadnobalkanskoj ruti, koji je najveći još od 2016. godine. Upravljanje migracijama je visoko na listi pitanja na koja građani očekuju jak odgovor EU", naglasila je ona.
Ministri EU će od svih zemalja koje se nalaze na migrantskim rutama, uključujući i zemlje zapadnog Balkana, tražiti prvo da migrante koji su na njihovoj teritoriji zbrine do rješavanja njihovog statusa, a nudi i pomoć pri njihovom vraćanju u matične zemlje. Osim toga, EU će ponuditi finansijska sredstva za jačanje kontrola nad granicama i poboljšanje efikasnosti čuvanja graničnog područja. U krajnjoj instanci, ako zemlje i dalje ne budu sarađivale, EU bi mogla razmotriti i vraćanje viza, pa i za zemlje na zapadnom Balkanu.
