Šengen zona je od stvaranja 1985. u luksemburškom gradu jedan od najsimboličnijih i najopipljivijih rezultata evropskih integracija. Generacije ljudi su odrastale i putovale bez da im je bilo potrebno da nose pasoš i bez da bivaju kontrolisani među granicama država Šengena.
Šengen je formiran paralelno s EU, ali je na kraju postao dijelom Unije te je jedan od centralnih stubova za jedinstveno tržište. Ovu zonu čini 26 zemalja, među kojima su 22 članice EU. Unutar Šengena živi 420 miliona ljudi. Nekolicina država Unije tek treba da koristi prednosti Šengena.
To je slučaj i sa Bugarskom i Rumunijom koje su od 2007. članice EU i koje čekaju da postanu dijelom Šengena. Čekanje duže od deceniju na Šengen postao je razlog za frustracije u Sofiji i Bukureštu.
Zašto Bugarska i Rumunija nisu dio Šengena
Da bi se pristupilo ovoj zoni potrebno je prihvatiti pravila koja se odnose na upravljanje vanjskim granicama, razmjenu sigurnosnih informacija i učinkovitu policijsku saradnju. Vlade ove dvije države tvrde da su zahtjeve ispunile prije nekoliko godina.
Kako izvještava Euronews, Evropska komisija i Evropski parlament su nedvosmisleno na njihovoj strani, potvrdivši da su ispunjeni svi tehnički uslovi. Pojedini europarlamentarci smatraju diskriminatornim to što Bugarska i Rumunija nisu dio Šengena. Toliko su uvjerene da su ispunile uslove da su pozvale ekspertsku komisiju da ih posjeti i izvrši dodatnu evaluaciju. Međutim, ostaje jedna prepreka, a to je politika.
Konačno odobrenje mora dati Vijeće Evropske unije kojeg čine ministri država članica. Odluka po ovom pitanju mora biti jednoglasna, tj. dovoljno je da jedna zemlja bude protiv da bi se proces integracije u Šengen zaustavio.
Prije više od deset godina tome su se navodno protivile Francuska, Njemačka, Finska, Švedska, Nizozemska i Belgija, jer su bile zabrinute zbog korupcije, organizovanog kriminala i stanjem u pravosuđu. Migrantska kriza iz 2015. bila je lakmus test za Šengen te je dodatno umanjila nade da će Bugarska i Rumunija biti dio Šengena. No, situacija se počela mijenjati tokom pandemije koronavirusa.
Francuska i Njemačka
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je ranije ove godine istakao da su Bugarskoj i Rumuniji otvorena vrata. Otkrio je planove za reformu Šengena, a koji podrazumijevaju i formiranje šengenskog ministarskog vijeća kako bi se ubrzalo kolektivno djelovanje u kriznim vremenima, kao što je vrijeme pandemije.
"Moramo reformisati Šengen. Ne može biti slobode kretanja ako ne kontrolišemo naše vanjske granice", izjavio je Macron u februaru ove godine.
Njemački kancelar Olaf Scholz je nekoliko mjeseci kasnije podržao i obavezao se na to da će raditi na tome da Bugarska i Rumunija postanu punopravne članice.
"Šengen je jedno od najvećih dostignuća EU te ga trebamo štititi i razvijati. To znači zatvaranje praznina", poručio je Scholz u Pragu.
Kao i po drugim pitanjima u Uniji, podrška Pariza i Berlina je od suštinskog značaja da bi se nešto ostvarilo. Finska, Švedska i Danska su ublažile stavove po pitanju eventualnog članstva Bugarske i Rumunije. Evropski parlament je u ovaj mjesec usvojio rezoluciju, petu takve vrste od 2011., stvarajući pritisak da se odobri članstvo.
U rezoluciji je navedeno da je Parlament EU "zaprepašten" time što Vijeće EU 11 godina nije donijelo odluku. Za napomenuti je da rezolucije nisu pravno obavezujuće.
Stav Nizozemske
Međutim, Parlament Nizozemske je nekoliko dana kasnije donio rezoluciju kojom se traži od premijera Marka Ruttea da stavi veto na eventualnu odluku o prijemu Bugarske i Rumunije dok se ne provedu dodatne provjere.
Nizozemski parlamentarci su kao razlog za to naveli rasprostranjenu korupciju i organizovani kriminal, a za koje su istakli da su sigurnosna prijetnja Nizozemskoj i cijelom Šengenu. No, Rutte je nekoliko dana prije usvajanja rezolucije izjavio da Nizozemska "u principu" nije protiv prijema. To je poručio i prilikom nedavne posjete Bukureštu.
Prilika krajem godine
Bugarska i Rumunija su od 2007. pod Mehanizmom za saradnju i verifikaciju (CVM) kojim se ocjenjuju reforme u pravosuđu, borba protiv korupcije i borba protiv pranja novca. Prema indeksu percepcije korupcije koji objavljuje organizacije Transparency nternational (TI), Bugarska i Rumunija su među državama EU koje su najniže rangirane. U tom poretku nisu daleko od njih dugogodišnje članice Šengena Mađarska i Grčka.
Trenutno se analizira izvještaj Bugarske po pitanju eventualnog članstva u Šengenu. Češka je obećala da će jedan od prioriteta njenog predsjedavanja Unijom biti proširenje Šengena. Pretpostavlja se da će Češkoj 9. decembra biti posljednja prilika da na dnevni red stavi glasanje o prijemu Bugarske i Rumunije. Za taj dan je sazvan sastanak ministara pravde i unutrašnjih poslova država EU. Za podsjetiti je da je po ovom pitanju potrebna jednoglasna odluka, piše Euronews.
