Zašto JD Vance mrzi Evropu, bivši francuski diplomata ima teoriju

Kao mlađi senator iz Ohia, kritikovao je navike trošenja NATO-a , rugao se EU tehnokratima i označio američku podršku Ukrajini kao "neodrživo popuštanje". Kao kandidat za Senat, otišao je i dalje, poznatom izjavom da ga "zapravo nije briga što će se dogoditi s Ukrajinom na ovaj ili onaj način".

Kad je predsjednik Donald Trump odabrao Vancea za svog protukandidata, neki su se saveznici nadali da bi težina funkcije mogla ublažiti njegova stajališta. To se nije dogodilo.

Privatni grupni razgovor između viših dužnosnika Trumpove administracije na šifriranoj aplikaciji Signal koji je nenamjerno podijeljen s glavnim urednikom Atlantica ponovno je iznio Vanceov stav o EU-u .

Poruke koje su procurile otkrile su iskrene rasprave o vojnim operacijama i omalovažavajući stav prema američkim evropskim saveznicima. Vance se posebno pokazao dosljednim u svojim privatnim stavovima prema Evropljanima, s jednom porukom koja se ističe:

"Samo mrzim ponovno spašavati Evropu", napisao je.

Chat je bio namijenjen koordinaciji američkog vojnog napada na ciljeve Huta u Jemenu . Ali ton razgovora razotkrio je dublje stavove administracije o 80-godišnjem transatlantskom savezu, s jednim sudionikom, za kojeg se vjeruje da je savjetnik Bijele kuće Stephen Miller, koji je sugerisao da bi SAD trebao izvući ekonomsku kompenzaciju od saveznika za obnovu sigurnosti u plovnim putovima Crvenog mora koje su poremetili Huti.

Curenje je uslijedilo nakon sastanka u Ovalnom uredu krajem februara između Vancea, Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je odmah postao jedan od najzloglasnijih trenutaka u prvim danima administracije. Ono što je bilo zamišljeno kao diplomatska rasprava o sporazumu o mineralima i budućoj potpori SAD-a brzo se pretvorilo u javni spektakl, s Vanceom koji se obrušio na Zelenskog pred kamerama.

"Trebali biste biti zahvalni predsjedniku što je pokušao okončati ovaj sukob", odbrusio je Vance, optuživši Zelenskog da nije dovoljno zahvalan.

Nikakav dogovor nije potpisan. Konferencija za novinare je otkazana. Zelenski je otišao vidno potresen. Visoki evropski diplomat koji je promatrao iz Brisela nazvao je to "diplomatskim Černobilom".

Nekoliko sedmica ranije, početkom februara, Vance je izašao na pozornicu Münchenske sigurnosne konferencije kako bi izložio svoju tezu o moći 21. stoljeća. U svom uvodnom govoru uglavnom je zaobišao rusku invaziju i umjesto toga oštro osudio evropsku demokratiju .

"Prijetnja koja me najviše brine u vezi s Evropom nije Rusija, niti Kina, niti bilo koji drugi vanjski akter. Ono što me brine je prijetnja iznutra", poručio je.

Godišnja konferencija, dugo simbol transatlantske odbrambene i sigurnosne saradnje i platforma za američke vanjskopolitičke ličnosti poput pokojnog Johna McCaina i bivšeg predsjednika Joea Bidena, bila je zapanjena Vanceovim primjedbama. Njegov govor dospio je na naslovnice diljem kontinenta dok se bunio protiv onoga što je nazvao puzajućim autoritarizmom zaogrnutim progresivnim idealima.

"Evropa se također mora boriti protiv cenzure, koja ušutkava glasove koji se ne slažu. Ako se kandidirate u strahu od vlastitih birača, Amerika ne može ništa učiniti za vas", kazao je Vance.

U vatrenom govoru, Vance je osudio kazneno gonjenje Britanca zbog tihe molitve ispred klinike za pobačaje, ismijao Njemačku zbog kriminalizacije antifeminističkog govora na internetu i osudio Švedsku zbog pravnih posljedica prosvjeda protiv spaljivanja Kur'ana. Optužio je evropske institucije za "otkazivanje izbora", misleći na poništeni predsjednički rezultat Rumunije nakon što se činilo da je kampanja povezana s Rusijom pomogla u jačanju kandidata krajnje desnice.

Potpredsjednik je također branio njemačku krajnje desnu Alternativu za Njemačku (AfD) nakon što je isključena iz postupka u Münchenu, pozivajući glavne stranke da "probiju zaštitni zid" i uključe se u populističke glasove. Nakon govora, Vance se nasamo susreo s čelnicom AfD-a Alice Weidel, ignorirajući njemačku kancelarku.

“Hladni rat su dobili ljudi koji su vjerovali u slobodu. Nije baš jasno što se dogodilo s nekim od tih dobitnika", kazao je Vance.

Le Monde je govor opisao kao "nasilan napad na evropsku demokratiju". Politico je to nazvao "kuglom za uništavanje". U Berlinu je njemački vojni dužnosnik rekao da se "osjećao kao da je došao razgraditi savez iznutra".

Nekoliko sedmica kasnije, u intervjuu za Fox News, potpredsjednik je još više zaljuljao čamac, čini se da odbacuje ideju o mirovnim snagama pod vodstvom Evrope u Ukrajini, za koje su se Velika Britanija i Francuska obavezale. Vance je rekao da osiguranje mira u Ukrajini vjerovatno neće doći od "neke nasumične zemlje koja nije ratovala 30 ili 40 godina".

Vance je kasnije nazvao "apsurdno nepoštenim" sugerisati da je govorio o britanskim ili francuskim trupama. Ipak, prašina koja se digla stvorila je bijesne naslove u Londonu, s britanskim novinama koje su brzo istaknule da je Velika Britanija izgubilo 636 vojnika u ratovima koje su vodili SAD u Iraku i Afganistanu.

Za evropske diplomate ništa od toga nije iznenađujuće. Vanceovo stajalište o savezu datiralo je prije njegova mandata. Kao senator, igrao je središnju ulogu u nastojanju da se poništi prijedlog zakona o pomoći Ukrajini početkom 2024., rekavši novinarima: "Amerika ne može beskonačno ispisivati ​​bjanko čekove".

Teorija Vanceovih motiva

Prije godinu dana, tokom svog prvog pojavljivanja na Münchenskoj konferenciji, Vance je upozorio da SAD-u nedostaje proizvodna baza za podupiranje dugotrajnog kopnenog rata u Evropi i doveo u pitanje ono što je nazvao "odbijanje Evrope da troši", što je izazvalo kritike evropskih diplomata poput litvanskog ministra vanjskih poslova Gabrielusa Landsbergisa.

"Nije samo u interesu Ukrajine da ima sigurnu Ukrajinu. Ona je evropska i transatlantska", rekao je Landsbergis, odbijajući Vanceove komentare.

Bivši francuski ministar vanjskih poslova Hubert Védrine ovu promjenu vidi kao egzistencijalnu. "Trumpova administracija ne vidi saveznike, samo uzdržavane osobe koje smatra parazitima", rekao je Védrine u intervjuu za Newsweek.

Upitan bi li Vanceov toni, šire, stav SAD-a mogli gurnuti Evropu prema dugo očekivanoj strateškoj nezavisnosti, Védrine je rekao: "Nije bilo više globalnog poretka pod američkim vodstvom, samo struktura vojne dominacije. Sada moramo odlučiti: možemo li se braniti ili ćemo se raspasti pod idejom da zaštita više nije besplatna?"

Védrine je tada sugerisao da se čini da je Vanceova uloga namijenjena stvaranju jasnoće među američkim saveznicima preko Atlantika.

"Njegovo neprijateljstvo prema savezima je namjerno. Ukorijenjeno je u ideji da vanjska politika treba služiti uskom domaćem narativu. "To ga čini opasnim - ali također, na neki način, korisnim. On tjera Evropu da se suoči s pitanjem koje je izbjegavala desetljećima. Samo ako se Evropa pretvori u vojnog dikobraza, odvratit će napade i možda, na kraju, obnoviti odnos s Washingtonom pod drugačijim uvjetima, ali nema garancije", kazao je Védrine.

Upitan bi li trenutno držanje SAD-a moglo trajno slomiti NATO, Védrine je zastao: "Već smo prešli lom".