Zašto je Dodikovo ponižavanje države 9. januara postalo općeprihvaćeno
Na osnovu izdvojenog iznosa čini se da je predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku stalo da ponizi državu Bosnu i Hercegovinu u najvećem obimu do sada.
Općepoznata je stvar da se parade povodom neustavnog 9. januara sprovode "u inat", kako prema domaćim političkim strukturama iz Federacije BiH, ali isto tako i u inat međunarodnoj zajednici koja godinama nijempo posmatra okupljanja u Banjoj Luci (uz jedan izlet u Istočno Sarajevo).
Ignorisanje Ustavnog suda kao politički stil
U gotovo svakoj državi na svijetu Ustavni sud je vrhovna pravosudna institucija čije su odluke "sveto slovo", no u Bosni i Hercegovini on ima funkciju savjetodavnog tijela pa tako domaće pravosuđe po procjeni odlučuje da li da provodi njegove odluke.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da se radi o uobičajenoj manipulaciji građana, te da je postao politički "stil" ignorisati Ustavni sud.
"Nevjerojatno je koliko energije i emocija potrošimo oko tačaka sporenja, među njima je i 9.januar, da se bukvalno naše političke perjanice pohvataju za vratove, Međutim, s punim pravom se možemo zapitati da li na taj način zlotrebljavaju sopstvene građane i manipulišu njima. Zašto to kažem? Politički stil većine političkih lidera u BiH je nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH, traženju načina da se njegove odluke izigraju, da ih oni koriste kad je potrebno podgrijati napetosti i pojačavati zapaljivu retoriku i istovremeno smatrati normalnim, prihvatljivim i poželjnim njihovo nepoštivanje", ističe Topić.
Dodaje da se radi o jednom od najvećih paradoksa Bosne i Hercegovine.
"Nigdje ne vidjeh većeg zaklinjanja u Ustav i čuvanje ustavnog poretka i manjeg poštivanja odluka Ustavnog suda. Posljedica je da smo svi svjesni da je kršenje zakona i Ustava najnormalniji paradoks u državi", zaključuje Topić.
Korijeni neustavnosti
Godine 1992. 9. januara u Sarajevu je samoproglašena Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini donijela "Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine" - na područjima "srpskih autonomnih regija i oblasti". Političke procese u formiranju RS-a vodili su Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik te Biljana Plavšić kao lideri SDS-a. Svi su na kraju završili u Hagu te su osuđeni za ratne zločine i genocid.
Druga dva naroda u BiH 9. januar posmatraju kao početak rata, odnosno politički momenat koji je započeo i dao osnovu za etničko čišćenje, progone i zločine.
Čin formiranja RS-a 9. januara 1992. osporio je Ustavni sud BiH dva puta, ali i Ustavni sud Republike BiH krajem februara 1992. godine, koji je poništio donesenu deklaraciju.
Na apelaciju Bakira Izetbegovića 2013. godine Ustavni sud BiH je 2015. donio odluku prema kojoj je član Zakona o praznicima RS-a, koji govori o Danu RS-a, neustavan. Pored toga što se Ustavni sud u meritumu osvrnuo na događaje iz 1992. godine, on je utvrdio i da se tada obilježava i krsna slava Republike Srpske, Sveti arhiđakon Stefan, pa se svjetovni datum, zbog načina njegovog obilježavanja, doživljava i kao vjerski pravoslavni praznik.
Zaključak je bio da nije sporan Dan RS-a, ali je sporno da to bude 9. januara.
Ustavni sud ponovo izigran
Svi politički akteri u RS-a su 2015. odbacili odluku Ustavnog suda, a u septembru naredne godine je organiziran i referendum u kojem su građani RS-a pitani da li su za to da se 9. januar obilježava kao Dan RS-a. I bez obzira na to što je Ustavni sud zabranio održavanje referenduma, on je održan. Kasnije je Ustavni sud BiH poništio rezultate referenduma.
No vlasti entiteta Republika Srpska nisu odustale te su donijeli poseban zakon kojim su razdvojili Dan RS-a kao svjetovni praznik o vjerskog segmenta.
Uslijedila je nova apelacija Ustavnom sudu, jer je i nakon zakonske zavrzlame procijenjeno da je 9. januar diskriminirajući prema druga dva naroda. Dakle, Dan RS-a može biti bilo koji dan osim 9. januara.
Ustavni sud je 2019. donio novu odluku na novi zakon u RS-u, prema kojem je član zakona o praznicima RS-a, u kojem se navodi da se "na osnovu potvrđene volјe građana Republike Srpske 9. januar utvrđuje kao Dan Republike", neustavan i protivan Međunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije te protivan Protokolu uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Iako je Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt kazao kako se "9. januar 2024. godine u dosadašnjem okviru neće dogoditi", od njegovog obećanja po svemu sudeći neće biti ništa, a Dodik će ponovo s Trga Krajine slati separatističke poruke i nastavljati da ponižava državu Bosnu i Hercegovinu.
Muškarac iz BiH nestao u Srbiji: "Nema signala od naplatnih kućica u Beogradu"
