Zbog toga je Poljska bila spriječena u namjeri da ove tenkove isporuči - čekala je na zeleno svjetlo iz Berlina. Kako je objavio BBC, ukrajinski vojnici tek trebaju proći kroz obuku za korištenje ovih tenkova i nije jasno koliko brzo se tenkovi mogu isporučiti.
Njemačka je dugo oklijevala te je bila pod velikim pritiskom Zapadnih saveznica da omogući isporuku tenkova. Neodlučnost njemačkog kancelara Olafa Scholza je podijelila državu, njegovu koalicionu vladu i njegovu Socijaldemokratsku partiju (SPD).
Demonstranti, koji su se okupljali ispred njemačkog parlamenta, uzvikivali su: "Oslobodite Leoparde". U međuvremenu su parlamentarci raspravljali da li to treba učiniti. Zašto je kancelar Scholz toliko oklijevao?
Na čelnicima njemačke države je veliki historijski teret. Predstojećeg petka bit će obilježen Dan sjećanja na žrtve holokausta, a na zgradi parlamenta ove države je povodom ovog dana već istaknuta poruka: "Nećemo zaboraviti". S obzirom na to da je Njemačka bila agresor u oba svjetska rata, bila je vrlo oprezna prilikom razmatranja da li Ukrajini poslati tenkove.
"Zeitenwende" ili "prekretnica", koju je najavio Scholz nedugo nakon što je počeo rat u Ukrajini, izuzetno je značajna za Njemačku, ali i cijelu Evropu. Berlin je najavio da će uložiti mnogo novca u zastarjelu vojsku i da će imati mnogo značajniju ulogu u evropskoj odbrani. Prema BBC-ovoj ocjeni, to je znatna promjena u odnosu na državu koja se formirala u postratnim okolnostima.
Ovu promjenu prate neuspjesi i ona nije završena, ali je sigurno da je u toku velika promjena. Nakon Drugog svjetskog rata, Berlin nije bio voljan da bude lider u odbrambenim pitanjima, ali njegove saveznice su to često tražile, s obzirom na to da je riječ o najvećoj evropskoj ekonomiji.
Problemi s isporukom
Još jedna stvar na koju su Nijemci osjetljivi jeste ta što će se tenkovi koristiti protiv ruskih vojnika. U ovoj zemlji postoji osjećaj odgovornosti za ubistvo milion Rusa tokom Prvog i Drugog svjetskog rata. Osim toga, u dijelovima bivše Istočne Njemačke, kao socijalističke države, postoji razočarenje kako Zapad funkcioniše i tradicionalno osjećaju bliskost s Rusijom.
Nevladine organizacije, koje prate rusko dezinformisanje u Evropi, izvještavaju da su i mnogi Nijemci dezinformisani. No, ipak, kako je objavio BBC, veliki broj njih se saosjeća s Ukrajincima. Anketom uoči posljednjeg Božića utvrđeno je da 40 posto Nijemaca razumije to što Moskva krivi Zapad za agresiju na Ukrajinu, a riječ je o širenju NATO-a na istok Evrope.
Sholz se smatra pobornikom transatlantskog savezništva, ali mnogi članovi njegove stranke su pomalo sumnjičavi prema Sjedinjenim Američkim Državama i njihovoj dominaciji u NATO-u. Zbog navedenih i još nekih razloga Scholz nije želio da jednostrano donosi odluke, niti da ima centralnu ulogu u posredovanju po pitanju isporuke tenkova.
Njemačka je bila zabrinuta da bi se isporukom tenkova doprinijelo dodatnoj eskalaciji sukoba, iako države poput Velike Britanije, Poljske i Nizozemske smatraju da je isključivo Rusija odgovorna za eskalaciju. Postojala je zabrinutost da bi ruski režim mogao upotrijebiti i nuklearno oružje.
Jedan od razloga zašto je kancelar Scholz insistirao da Washington također isporuči tenkove, što će i učiniti, jeste zbog toga što je smatrao da će time Evropi pokazati da kao nuklearna sila stoji uz nju. Osim toga, Scholz nije želio da se Njemačka ističe i da bude glavni isporučitelj tenkova.
Njegov zaokret po pitanju isporuke se tumači kao strah da bi ostale Zapadne države mogle izolovati Njemačku. Međutim, treba napomenuti da je ova država među tri najveća donatora Ukrajine u vojnoj opremi i humanitarnoj pomoći.
