Zašto je većinski muslimanski Tadžikistan zabranio pokrivanje žena, imaju ekstremne mjere i za džamije
Vlada Tadžikistana donijela je zakon o zabrani nošenja hidžaba, posljednji u nizu od 35 opsežnih zakona povezanih s religijom, u potezu koji je vlada opisala kao "zaštitu nacionalnih kulturnih vrijednosti" i "sprečavanje praznovjerja i ekstremizma".
Zakon, koji je prošlog četvrtka odobrio gornji dom parlamenta Majlisi Milli, zabranjuje korištenje "strane odjeće" - uključujući hidžab ili pokrivalo za glavu koje nose muslimanke.
Umjesto toga, građani Tadžikistana se potiču da nose tadžikistansku nacionalnu nošnju.
Oni koji krše zakon bit će kažnjeni u rasponu od 7.920 tadžikistanskih somonija (gotovo 700 eura) za obične građane, 54.000 somonija (4.694 eura) za vladine službenike i 57.600 somonija (oko 5.000 eura) ako su vjerske osobe.
Slični zakoni usvojeni ranije ovog mjeseca utječu na nekoliko vjerskih običaja, poput stoljetne tradicije poznate u Tadžikistanu kao "iydgardak", u kojoj djeca idu od vrata do vrata kako bi skupljala džeparac za vrijeme Bajrama.
Odluka je viđena kao iznenađujuća, budući da je središnja azijska zemlja od oko 10 miliona, 96 posto muslimana, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2020.
Ipak, to je odraz političke linije koju vlast vodi od 1997. godine.
U Tadžikistanu, vlada doživotnog predsjednika Emomali Rahmona već je dugo vremena usmjerena na ono što opisuju kao ekstremizam.
Nakon mirovnog sporazuma kojim je okončan petogodišnji građanski rat 1997. godine, Rahmon, koji je na vlasti od 1994. godine, prvi je pronašao način da koegzistira s opozicionom Tadžikistanskom strankom islamskog preporoda (TIRP), kojoj je odobren niz ustupaka.
Prema sporazumu uz posredovanje UN-a, predstavnici prošerijatskog TIRP-a dijelili bi 30 posto vlade, a TIRP je priznat kao prva postsovjetska politička stranka u centralnoj Aziji utemeljena na islamskim vrijednostima.
Međutim, Rahmon je uspio zbaciti TIRP s vlasti unatoč tome što je stranka s vremenom postala sekularnija. Godine 2015. godine uspio je u potpunosti zatvoriti TIRP, označivši ga terorističkom organizacijom nakon što je stranka navodno sudjelovala u neuspjelom pokušaju državnog udara u kojem je general Abdulhalim Nazarzoda, ključni vladin birokrat, izgubio život.
U međuvremenu je skrenuo pozornost na ono što je njegova vlada opisala kao "ekstremističke" utjecaje među građanima.
Nakon prve zabrane hidžaba u javnim institucijama, uključujući univerzitete i vladine zgrade, 2009. godine, režim u Dušanbeu se zalagao za niz formalnih i neformalnih pravila koja su trebala spriječiti susjedne zemlje da vrše utjecaj, ali i ojačati svoju kontrolu nad zemljom.
Iako u Tadžikistanu ne postoje nikakva zakonska ograničenja za brade, više izvještaja navodi da je policija prisilno brijala muškarce s gustom bradom, što se smatra potencijalnim znakom nečijih ekstremističkih vjerskih pogleda.
Zakon o roditeljskoj odgovornosti, koji je stupio na snagu 2011. godine, kažnjava roditelje koji djecu šalju na vjeronauk u inozemstvo, dok je prema istom zakonu mlađima od 18 godina zabranjen ulazak u bogomolje bez dopuštenja.
U izjavi Odbora za vjerska pitanja Tadžikistana iz 2017. navodi se da je 1938 džamija zatvoreno u samo jednoj godini, a mjesta za bogomolju pretvorena su u čajdžinice i medicinske centre, na primjer.
Rečeno je da je najnoviji skup zakona potaknut smrtonosnim napadom na Crocus City Hall u Moskvi u aprilu. Četvorica napadača koje su uhitile ruske policijske snage, za koje se tvrdi da su dio horasanskog ogranka takozvane Islamske države, ili ISIS-K, imali su tadžikistanske putovnice, prema ruskim vlastima.
Predsjednik Rahmon, koji je rekao da mu je cilj učiniti Tadžikistan "demokratskim, suverenim, utemeljenim na zakonu i sekularnim" — citirajući početni redak Ustava iz 2016. — savjetovao je ljudima da "Vole Boga (svojim) srcem".
"Ne zaboravite vlastitu kulturu", rekao je.
Američka Komisija za međunarodnu vjersku slobodu (USCIRF) označila je Tadžikistan kao "zemlju od posebne brige" u svom izvješću za 2023. godinu.
