Zašto je Velika Britanija u tolikoj mjeri zainteresovana za dešavanja u Ukrajini?
Nekadašnji premijer Britanije Neville Chamberlain dugo je bio kritikovan jer je opisao njemački pokušaj aneksije Čehoslovačke 1938. kao "svađu u dalekoj zemlji između ljudi o kojima ne znamo ništa", piše BBC.
Ipak, njegova primjedba i dalje živi kao izazov za sve kreatore politike koji razmišljaju o tome hoće li se diplomatski pa čak i vojno angažovati u potencijalnom sukobu između dviju stranih zemalja. Posljedice mogu biti dalekosežne, tvrdi BBC, i nabraja razloge zašto je Britanija zabrinuta zbog ukrajinske krize.
Ukrajina nije daleko te je dio evropskog kontinenta. Možda nije članica Europske unije ili NATO-a, ali je saveznik europskih sila i ima prozapadnu vladu. Kao i većina ostatka Evrope, ona ima demokratski sistem te većina njenih stanovnika ne želi da njihova zemlja postane dio Rusije.
Također Ukrajina ima bliske veze s Velikom Britanijom. Nakon što je prošle sedmice isporučeno 2000 protutenkovskih projektila i stiglo 30 britanskih vojnika kako bi edukovali ukrajinske snage kako ih koristiti, fraza "Bože čuvaj kraljicu" počela se pojavljivati na Twitteru u Ukrajini. Neki barovi i restorani u Kijevu nudili su besplatna pića svima koji imaju britansku putovnicu.
Britanija se pravno obavezala 1994. godine potpisavši, zajedno sa SAD-om, memorandum kojim je obećala poštovanje nezavisnosti i suvereniteta te postojećih granica Ukrajine kao i pomoć u slučaju agresije.
Osim toga, London se protivi nasilnom prekrajanju evropskih granica, te je u tom smislu temeljno načelo evropske sigurnosti nakon Drugog svjetskog rata bilo da suverene nacije imaju pravo samostalnog donošenja odluka. Nakon što je Rusija 2014. godine anketirala Krim mnoge zapadne zemlje su požalile što nisu pomogle Ukrajini te se žele pobrinuti da se nešto slično ne ponovi.
U sigurnosnom smislu Velikoj Britaniji nije u interesu da istočnoevropskim saveznici padnu u sjenu ruskog utjecaja. Iz tog razloga London želi da Ukrajine postane članica NATO-a.
"Ne možemo se cjenkati s vizijom cijele i slobodne Europe koja se pojavila u tim nevjerojatnim godinama od 1989. do 1991. godine", rekao je premijer Britanija Boris Johnson, te dodao da neće pristati na ukidanje evropskog sigurnosnog poretka iz razloga što je Moskva prislonila Ukrajini " pištolj na glavu".
Također, mnogi analitičari smatraju da bi se rat u Ukrajini mogao potencijalno preliti na druge evropske zemlje, te bi Rusija mogla iskoristiti krizu za pokretanje cyber i drugih hibridnih napada na zemlje NATO. Nije isključeno da bi Moskva mogla poslati trupe u tri baltičke zemlje, Estoniju, Latviju i Litvaniju. Sve to bi moglo izazvati potencijalnu migrantsku krizu.
BBC ističe da su zapadne sile svjesne da ukrajinsku krizu pozorno prati ostatak svijeta. Mnogi autokratski lideri krizu u ukrajini gledaju kao test spremnosti Zapada da reaguje. U skladu s tim, analitičari smatraju da Peking posebno gleda kako formuliše vlastite planove za ponovno ujedinjenje Tajvana s kontinentalnom Kinom.
U smislu energetske krize, iako Velika Britanija većinu svojih zaliha plina dobiva iz Sjevernog mora i Norveške, njene vlasti smatraju da bi svaki sukob s Ukrajinom mogao poremetiti snadbijevanje Evrope plinom i povećati njegovu cijenu.