Zašto su SAD i Australija okrenule leđa Francuskoj i sklopile dogovor o nuklearnim podmornicima
Uzrok takvom ishodu, ističu, je želja Australije za tehnologijom nuklearnih podmornica ukorijenjena u strahu od kineske prijetnje, uz širu anglofonsku percepciju da je francuska politika prema Kini previše dvosmislena.
Charles de Gaulle, predsjednik-osnivač Pete Francuske Republike, jednom je rekao da su ugovori poput ruža "traju koliko traju". Australija je Francusku bolno podsjetila na spomenuto zapažanje 16. septembra kada je Canberra odustala od petogodišnjeg ugovora za francuske podmornice u korist naprednijih američkih nuklearnih podmornica, u sklopu novog odbrambenog pakta s Washingtonom i Londonom.
Analitičari kažu da je, bez obzira na bijes Francuske, zaključak da su se kinesko-australijski odnosi značajno pogoršali od sklapanja francusko-australijskog sporazuma 2016. godine.
Dogovor koji je Canberra potpisala 2016. godine s Francuskom za isporuku 12 podmornica za Kraljevsku australijsku mornaricu bio je odličan za francusku odbrambenu industriju. Ugovor vrijedan 31 milijardu eura kada je potpisan, sada se procjenjuje na 56 milijardi eura.
Za Australiju to više nije izgledalo kao velika stvar. Zabrinuta zbog sve ratobornije kineske vanjske politike, Australija se bojala da francuske konvencionalne podmornice nisu dovoljne za njene potrebe.
Slijedom toga, Australija je u martu reagovala, obratila se svom britanskom savezniku da zatraži pomoć u uvjeravanju SAD-a da preda tehnologiju koju je jedino u prošlosti podijelila s Velikom Britanijom.
"Ono što je pokrenulo odluku Australije je ponovna procjena njenog strateškog okruženja, prvenstveno zbog ponašanja Kine u posljednjih nekoliko godina jer je Peking zaista pojačao svoju nasrtljivost u indo-pacifičkoj regiji i promijenio percepciju o nivou potencijalne opasnosti", rekao je Brendan Sargeant, bivši pomoćnik ministra odbrane Australije sada šef Centra za strateške i odbrambene studije na Australijskom nacionalnom univerzitetu.
"To je drugačije okruženje od onoga od prije pet godina i stopa promjena je išla brže od bilo koje naše procjene. Kina pod predsjednikom Xi Jinpingom sve nas je iznenadila.", dodao je.
"Nije da su francuske podmornice loše, već da gledajući u budućnost nuklearna opcija ima mnogo više smisla, jer s njima Australija može održavati operacije na velike udaljenosti i u dužem vremenskom periodu i bit će sposobna odgovoriti na jačanje Kine", objasnio je Sargeant.
Domet američkih nuklearnih podmornica posebno je važna prednost za Australiju, nastavio je Sargeant, jer bi morali putovati daleko od svojih baza kako bi patrolirali Indo-Pacifikom.
"Teško je postaviti podmornice sjeverno od Stirlinga (pomorska baza na južni dio zapadne obale Australije), voda je previše plitka, a rasponi plime i oseke ogromni pa će podmornice morati proći dug put da bi patrolirale duboko u Indijskom oceanu ili na sjeveru Azije, a to bi prekoračilo mogućnosti konvencionalne tehnologije podmornica."
"Skepticizam prema Parizu"
Ovaj pomak australijske paradigme s opreznog angažmana s Kinom na pripremu za potencijalnu konfrontaciju odražava istu promjenu mišljenja u Washingtonu i Londonu. Nasuprot tome, Francuska je zadržala dvosmisleniju politiku prema Kini, potpisivanjem službenog dokumenta EU da je Kina istovremeno partner, konkurent i rival.
Emmanuel Macron podržao je divergentnu poziciju zbog rastućeg anglofonskog konsenzusa. Pozivi da se "svi zajedno udruže protiv Kine" stvaraju "scenario najveće moguće konfliktnosti" i da su "kontraproduktivni", rekao je francuski predsjednik.
"Francuska ima oprezniji pristup prema Kini, dok Amerika želi da se zemlje zajedno udruže i balansiraju protiv Kine", rekao je Shashank Joshi, urednik odbrane časopisa The Economist.
Macron je ovom stavu dao konkretnu formu kada je podržao njemačku kancelarku Angelu Merkel u formiranju "Sveobuhvatnog sporazuma o trgovini" s Kinom, objavljenog u decembru 2020.
Iako bi sporazum bio od velike koristi za utjecajna preduzeća poput njemačkih automobilskih kompanija, kritičari su optužili Macrona i Merkel da naivno vjeruju kineskim opredjeljenjima u pogledu transfera tehnologije i upotrebe prisilnog rada. S druge strane Atlantika, nadolazeća Bidenova administracija bila je razočarana što je EU efikasno odbila svoje zahtjeve za konsultacijama o evropskim ekonomskim odnosima s Kinom.
Potom su potezi kineske vlade učinile "Sveobuhvatni sporazum" politički neodrživim u maju, kada je uvela sankcije za nekoliko zastupnika u Evropskom parlamentu i evropske istraživače specijalizovane za Kinu što je navelo Parlament EU da suspenduje sporazum.
"U Washingtonu je ta epizoda doprinijela skepticizmu prema Parizu", rekao je Robert Singh, profesor američke politike na Birkbecku, Univerzitetu u Londonu.
"Francuska se smatra previše mekom prema Kini u vrijeme kada su SAD izrazito zabrinute da kineska ekonomska politika potiskuje previše država na svim kontinentima na položaje gdje će američki sigurnosni savezi vjerovatno biti ugroženi", dodao je.
Ističe da je to bilo razočaravajuće za Bidenovu administraciju te da je njegov dojam da SAD-e neće mnogo brinuti što su razbjesnile Francusku ovim australskim sporazumom o podmornicama.
"SAD razmišljaju o tome kako zadržati Kinu. I Australija je također u poziciji da razmišlja o tome kako zadržati, a ne prilagođavati se, to je fundamentalna razlika s Francuskom", rekao je Whitman profesor politike i međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Kentu.
"Kao posljedica toga, SAD izgledaju kao bolji partner jer je Francuska uvijek bila partner drugog reda koji je mogao dopuniti, a ne zamijeniti sve što bi SAD mogle ponuditi."
