Zbog čega je Grenland postao Trumpova bolesna opsesija: Stvar prestiža, ali i mnogo dubljih motiva

Dok je 2019. godine Trump spominjao opciju pregovora s Danskom o potencijalnoj kupovini Grenlanda, četiri, odnosno pet godina kasnije, odnosi su se dodatno zaoštrili.

Trumpova pobjeda na izborima, na iznenađenje mnogih značila je i revitalizaciju ideje o pripajanju Grenlanda, a čini se kako je novi šef Bijele kuće danas manje raspoložen za pregovore nego što je to bio slučaj u prošlosti.

Međutim, ono što treba promatrati u odnosima između Grenlanda i Sjedinjenih Američkih Država jeste i to da ovo nije prvi put da Washington baca udicu na hladni sjever Zemlje.

Nekoliko puta kroz prošlost, Sjedinjene Američke Države su nastojale postići dogovor kojim bi doslovno kupili ovu teritoriju i na taj način je dodali na listu sličnih dogovora kakve je Washington i ranije pravio. Vjerovatno najpoznatiji takav dogovor odnosi se na američku kupovinu Aljaske.

Uz ček od 7,2 miliona dolara, Sjedinjene Američke Države su ovu teritoriju kupile od Rusije koja je Aljasku u tim trenucima vidjela kao veliko opterećenje. Vremenom, zbog silnih rudnih bogatstava, ali i geopolitičkih odnosa, ispostavilo se kako je prodaja Aljaske za Moskvu predstavljalo veliku grešku.

Sličan dogovor, Amerikanci su postigli i s Francuzima 1803. godine kada su, u jeku ekspanzije i industrijskog razvoja, za 15 miliona dolara otkupili teritoriju Louisiane, a s njom je dobila i moć nad rijekom Mississippi koja je predstavljala žilu kucavicu američke industrije.

Na sličan način, Amerikanci su kroz prošlost pokušavali preuzeti kontrolu i nad Grenlandom, što će im u određenoj mjeri, ali mnogo kasnije, i uspjeti.

Teritorija Grenlanda za Sjedinjene Američke Države bila je interesantna još od ranih 1800-ih godina, a prvi pokušaji istraživanja pokrenuti su u sklopu ekspedicije Polaris koju je finansirala američka vlada, a koja je uz pomoć britanskih i drugih naučnika trebala označiti početak istraživanja Sjevernog pola, na čijem se putu našao i sam Grenland.

Već tada, postojale su indicije kako se na Grenlandu nalaze brojna rudna bogatstva, a pitanje se dodatno aktueliziralo stupanjem na snagu tzv. Monroeve doktrine, nazvane po predsjedniku SAD-a Jamesu Monroeu, dokumenta kojim je Washington nastojao spriječiti bilo kakvu evropsku ekspanziju na američko tlo.

"Nemoguće je da savezničke sile prošire svoj politički sistem na bilo koji dio bilo kojeg kontinenta bez ugrožavanja našeg mira i sreće. Niti iko može vjerovati da bi naša južnjačka braća, ako su prepušteni sami sebi, to sami od sebe usvojili. Podjednako je nemoguće, dakle, da takvu interpoziciju u bilo kom obliku posmatramo ravnodušno. Ako pogledamo komparativnu snagu i resurse Španije i tih novih vlada, i njihovu udaljenost jedne od drugih, mora biti očigledno da ih ona nikada ne može pokoriti. I dalje je prava politika Sjedinjenih Država da stranke prepuste same sebi, u nadi da će i druge sile slijediti isti kurs", stoji u dijelu doktrine koju je predsjednik SAD-a često citirao.

Američki izolacionistički stav, ujedno je predstavljao znak da se Washington u tim trenucima "obračuna" i s Danskom koja je, osim upravljanja Grenlandom, raspolagala resursima na teritoriji Danske Zapadne Indije. Ovaj spor, riješen je 1917. godine isplatom 25 miliona dolara u zlatu, a Danska Zapadna Indija postala su Američka Djevičanska ostrva, što je naziv koji se koristi i danas.

"Grenlandsko zatišje" uslijedilo je sve do početka Drugog svjetskog rata kada se Evropa našla u potpuno drugačijim okolnostima i borbi protiv nacista. U sklopu Hitlerovih sumanutih pohoda, na listi se našla i Danska koja je i službeno okupirana 1940. godine, a 1943. godine uslijedila je i potpuna uspostava nacističke vojne vlasti u državi.

Ovaj potez za Sjedinjene Američke Države bio je znak da ponovno pokrenu pitanje zaštite Grenlanda te su poslali trupe na ovo ostrvo. Slanje trupa, ujedno će označiti i potpisivanje sporazuma s Danskom o američkoj vojnoj kontroli Grenlanda i osiguravanju neometanog protoka neophodnih vojnih resursa na području Atlantika i šire.

Iako su Danci nerado pristali na takav potez, okolnosti nisu davale mnogo prostora za pregovore. Od tog perioda, Amerikanci su razvili izuzetno važnu vojnu mrežu koju su pratile baze i aerodromi. Paralelno s tim, pod ciljem zaštite strateških objekata, Amerikanci su štitili i rudnike rijetkih minerala kao što je kriolit.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, Amerikanci nisu odustali od potpune kontrole nad Grenlandom. Već 1946. godine tadašnji predsjednik Harry Truman ponudio je Danskoj 100 miliona dolara u zamjenu za ovu teritoriju, ali je Danska to odbila.

Ipak, 1953. godine, poštujući ranije sporazum, Sjedinjene Američke Države su uspostavile zračnu bazu Thule koja je danas poznata pod imenom Pituffik. Kako je u toku Hladnog rata igrala važnu ulogu u dodatnoj prijetnji Rusiji, tako i danas igra važan faktor u cilju obezbjeđivanja sigurnosti Arktika, ali i SAD-a općenito.

Šta to ima na Grenlandu, a što je zanimljivo Trumpu?

Dok je politička odluka o pripajanju Grenlanda za SAD ostala na "stand by" režimu do daljnjeg, zainteresovanost za ovaj prostor nije jenjavala ni decenijama kasnije, a za to su prvenstveno zaslužni minerali i rudna bogatstva kojih Grenland ima u izobilju.

Prema službenim podacima, Grenland sadrži rijetke zemne, plemenite metale, drago kamenje, ugalj, grafit, ali i kriolit, mermer, olivin, cin, bakar, olovo, srebro i zlato.

Kako se led na području Arktika otapa, tako ovo područje postaje sve zanimljivije za rudarenje.

Pored svega navedenog, istraživanja su otkrila kako teško dostupni minerali sadrže i elemente kao što su disprozij te neodij, a koji se koriste kako za vjetroturbine tako i za električne automobile.

Koja država trenutno raspolaže najvećim zalihama ovih rijetkih metala i elemenata? Kina. Još jedna vječna Trumpova opsesija i država koja će sigurno biti u fokusu Trumpovog djelovanja u novom mandatu.

Ipak, za razliku od potencijalnih nalazišta, na Grenlandu su trenutno aktivna samo dva rudnika. Sve ostale kompanije, mahom sa sjedištem na Zapadu, i dalje vrše istraživanja, ali bez većih investicija, što je svakako nešto što Trumpa u cijeloj priči dodatno privlači.

Osim minerala i ruda, Grenland za Washington ima šire značenje u cilju ojačavanje pozicije globalne sile na području Arktika. Dok otapanje leda za jedne predstavlja priliku koja se mora iskoristiti (SAD), za druge predstavlja prijetnju (Rusija).

Polarne igre

Problem Arktika: Zašto hladni sjever postaje užarena tačka u odnosima Rusije i SAD-a

Osim direktne konfrontacije SAD-a i Rusije, za Washington je još više zabrinjavajuće prisustvo Kine na području Arktika, a o čemu je govorio i Pentagon u nedavnom izvještaju.

"Kina blisko sarađuje sa Rusijom u njenom pokušaju da bude viđena kao arktička sila. Čak i s ratom Rusije protiv Ukrajine, predsjednik Vladimir Putin ulaže velika sredstva u vojne i ekonomske strategije na Arktiku. Vidimo da Rusija nastavlja da ima ogroman fokus na arktičkom regionu, i to je dio njihove sigurnosne računice, vis-a-vis SAD i NATO -a", naveli su iz Pentagona.

Globalna kretanja, otapanje leda, borba za mineralima, svakako jesu faktori koji su dodatno doprinijeli tome da Grenland "ni kriv ni dužan" dospije u fokus javnosti u trenucima kada se to možda najmanje očekivalo.

Iako djeluje kako se Grenland u svemu tome najmanje pita te da će Trump, ukoliko to zaista želi, lako ostvariti svoje namjere, realnost je ipak nešto drugačija. Godina ispred nas donosi i opće izbore na Grenlandu, a sve se više govori o tome kako bi Grenland mogao iskoristiti svoje pravo na referendum o nezavisnosti ostrva.

"Sada je vrijeme da se učini sljedeći korak za našu zemlju," rekao je nedavno premijer Grenlanda Mute Egede.

Trumpove želje, stoljetni san Amerikanaca o kontroli Grenlanda te geopolitička zainteresovanost velikih sila za područjem Arktika, za nešto više od 55.000 građana Grenlanda došla je u savršeno vrijeme za podizanje vlastite cijene.

Da li će rezultovati samo nezavisnošću, eventualnim pripajanjem SAD-u ili dodatnim izvlačenjem novca iz Danske - čini se kako za Grenland ne predstavlja preveliku brigu. "Svaka igra, svaka dobija", za ovo ostrvo djeluje kao matrica koja će definitivno obilježiti godinu pred nama.