Zbog čega se francusko-njemački odnosi hlade u ključnim trenucima za budućnost Evrope
Samo nekoliko dana prije 60. godišnjice ugovora kojim su obnovljeni francusko-njemački odnosi nakon dva svjetska rata, komunikacija između Berlina i Pariza je u zastoju. Rat u Ukrajini pokazao je temeljne razlike između dva partnera stoji u analizi njemačkog Der Spiegel.
Ovih dana Francuzi nisu zainteresovani za poboljšanje odnosa između ove dvije zemlje. Emmanuel Macron je strateg. Za predsjednika Francuske je zajedničko evropsko djelovanje geopolitička nužnost, a ne romantična stvar, kažu ljudi u Elizejskoj palači, službenom uredu predsjednika.
Godinama je francusko-njemačko prijateljstvo, ovo nevjerovatno približavanje dviju nacija nakon dva svjetska rata, hvaljeno kao neka vrsta ljubavne priče. Kao svojevrsna ljubav demokršćana Helmuta Kohla i socijalista Françoisa Mitterranda. Ili kasnije, poput delikatnog odnosa između Angele Merkel, tada najdugovječnije europske političarke, i vrlo mladog, krajnje nestrpljivog predsjednika Macrona.
Debata o Ukrajini
Rat u Ukrajini stvara historijske izazove za francusko-njemačke odnose. Postavlja u prvi plan mnoga ključna pitanja, zajedničku odbrambenu politiku, buduću opskrbu energijom i jedinstveno pozicioniranje Evrope prema Rusiji. Drugim riječima, stvari koje su se prije ili izbjegavale ili su se njima bavili njemački i francuski političari na ministarskom nivou. no u ratu nema mjesta odgađanju.
Ima još nešto što stvara pritisak na saveznike. Za nešto više od sedam dana Njemačka i Francuska morat će pokazati jesu li spremne za nove izazove s kojima se suočavaju njihovi odnosi. Dana 22. januara Elizejski ugovor, kojim su Charles de Gaulle i Konrad Adenauer svojedobno uspostavili francusko-njemačko prijateljstvo, navršit će 60 godina. Kako bi obilježio tu prigodu, Macron će organizovati na ceremoniju na univerzitetu Sorbonne u Parizu, a zatim u Elizejskoj palači. Ako sve bude u redu, namjerava poslati poruku ostatku Evrope nakon niza teških mjeseci.
Nacionalne politike ispred evropske
Uprkos svim uvjeravanjima u suprotno, u francusko-njemačkim odnosima vlada kriza. Činjenica da dvije države centralne Evrope zauzimaju suprotstavljena stajališta jer imaju različite interese, u energetskoj, ekonomskoij i odbrambenoj politici, nije iznenađujuća. Ali sada, u krizi, velika su očekivanja da će govoriti jednim glasom.
Početkom godine, Macron je dao iznenađujuću najavu da će Francuska isporučiti Ukrajini lake borbene tenkove AMX-10RC. Dužnosnici u Macronovom uredu rekli su da će ova odluka učiniti Francusku prvom zemljom koja će Ukrajini isporučiti borbene tenkove zapadne izrade.
Macron je prethodno telefonski razgovarao sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim. Tokom razgovora, ukrajinski predsjednik navodno je pročitao dugačak popis oružja koje je potrebno njegovoj zemlji. Zelenski je očito nastavio na sličan način tijekom razgovora s njemačkim kancelarom Scholzom. To je pozadina, smatraju u Berlinu, pod kojom se Macron obvezao na isporuke tenkova, odluku koju nije unaprijed saopćio svojim njemačkim partnerima.
No, bilo je nastojanja da se koordinira. Od sredine decembra savjetnici za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država, Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva vodili su prve diskretne razgovore o sljedećim koracima u isporuci oružja. Svi su se bojali da postojeća razmjena oružja uskoro više neće biti dovoljna. Saopćeno je da se tokom tih sastanaka pojavila ideja da će SAD isporučiti Ukrajincima sisteme "Patriot", a razgovaralo se i o tenkovima. U to vrijeme dužnosnici u Berlinu nisu bili sigurni hoće li ih Francuska osigurati.
Macronovi trikovi
Amerikanci već mjesecima zahtijevaju da Nijemci isporuče borbene tenkove Leopard 2 u saradnji s drugim europskim partnerima. Međutim, na žalost Washingtona, kancelar Scholz i danas tvrdi da postoji konsenzus između Berlina i Washingtona da se ne isporučuju teški tenkovi. Scholz je pokušao kreirati sliku kao da Amerikanci blokiraju taj potez.
Neposredno prije Božića, nakon posjete ukrajinskog predsjednika Washingtonu, obnovljeni su kontakti SAD-a i Berlina. Amerikanci su nagovijestili da bi mogli isporučiti borbena vozila "Bradley". Izvori iz Scholzova ureda kažu da je njemačkoj vladi bilo jasno da će Berlin morati slijediti njihov primjer.
"Naravno, bilo bi bolje da smo sve radili koordinisano", kažu izvori bliski Kancelaru.
Dodaju da su dužnosnici u Berlinu bili ogorčeni Macronovim jednostranim potezom. Lars Klingbeil, šef Scholzove stranke, Socijaldemokrata lijevog centra (SPD), rekao je za njemački listu Die Zeit da ne zna zašto je Macron požurio. Izvori u Berlinu opisali su to kao još jedan "čisti Macronov trik".
Međutim iz Berlinu nije bilo mnogo ljutnje. Je li to zato što nitko ne želi poljuljati čamac uoči 60. godišnjice Elizejskog sporazuma? Ili zato što su i Nijemci svjesni da francusku vladu nisu uvijek obavještavali o glavnim odlukama.
Prijateljstvo u teškim vremenima
U prošlosti je francusko-njemačko prijateljstvo uvijek odolijevalo testu vremena. Valéry Giscard d'Estaing i Helmut Schmidt postavili su temelje za Europsku ekonomsku i monetarnu uniju 1970-ih. Zatim su, nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, François Mitterrand i Helmut Kohl nastavili pregovore za Ugovor iz Maastrichta, koji je uspostavio ono što je sada Evropska unija. U ljeto 2020. godine Merkel i Macron, kao pokretačke snage u Bruxellesu, pogurali su zajedničko zaduživanje na nivou EU za suzbijanje posljedica pandemije.
Ali ove zime kriza nemilosrdno razotkriva političke razlike između Berlina i Pariza. Proteklih sedmica postignut je napredak samo u jednom spornom pitanju: projekt izgradnje europskog borbenog aviona ušao je u sljedeći krug nakon napetih pregovora. Pariški proizvođač zrakoplova Dassault predvodit će konzorcij koji je formirao s Airbusom, Indrom, Eumetom i drugim partnerima. Ovaj čin ulijeva nadu da će se odnosi između ove dvije zemlje, od kojih na neki način i ovisi evropska budućnost, poboljšati i postati bliski.