Zbog čega Trump želi da SAD "posjeduje" Gazu i da li je to izvodivo?
BBC tako kaže da je Trumpov prijedlog "najveći pomak u američkoj politici" prema Bliskom istoku, te da se ovim "ruši široki međunarodni konsenzus o potrebi postojanja palestinske države."
"Trumpov prijedlog odbili svi - osim Netanyahua
"Ako je Donald Trump u pravu u jednoj stvari, to je da su decenije američke diplomatije prema Izraelu i Palestincima propala u pokušajima da se riješi sukob. Prijedlozi za mir i predsjednici dolazili su i prolazili, ali problemi su se samo produbljivali. Napad Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i rat u Gazi koji je uslijedio bili su užasni rezultati", piše u analizi javnog britanskog servisa.
Bez obzira na odobravanje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, Trumpov prijedlog su odbili svi, a u prvom redu Palestinci i arapske zemlje u ovoj regiji.
Iz BBC-a podsjećaju na to kako je Trump izgradio svoju poslovnu karijeru u građevinarstvu, te dodaju da "ako se Gaza treba obnoviti, na nekim mjestima doslovno od temelja, nema smisla da stotine hiljada civila traže sklonište u ruševinama."
"Zadatak obnove Gaze bit će ogroman. Neeksplodirane municije i planine otpada morat će se ukloniti. Vodoopskrbni i elektroenergetski vodovi morat će se popraviti. Škole, bolnice i trgovine potrebno je obnoviti. Trumpov specijalni izaslanik za Bliski istok, Steve Witkoff, rekao je da bi to moglo potrajati godinama – a dok to traje, Palestinci će morati negdje otići. Međutim, umjesto da istražuje načine kako ih zadržati blizu doma, gotovo sigurno u kampovima u središnjem i južnom dijelu Pojasa Gaze, Trump kaže da ih treba ohrabriti da odu – trajno", stoji u ovoj analizi.
Gaza kao "rivijera Bliskog istoka"
Piše i da Trump, govoreći više kao građevinar nego predsjednik SAD-a, u Gazi sanja "rivijeru Bliskog istoka koja će donijeti hiljade radnih mjesta i prilike za investicije."
"Čak i za predsjednika koji je veliki dio svog prvog mandata potrošio rušeći američku politiku prema Bliskom istoku – uključujući premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jeruzalem i priznavanje izraelske suverenosti nad okupiranim Golanskim visovima – ovo je bio zapanjujući prijedlog", piše BBC.
Navode i da "nijedan američki predsjednik nikada nije mislio da bi rješenje izraelsko-palestinskog sukoba uključivalo preuzimanje dijela palestinske teritorije i istjerivanje njene populacije", te da bi to "predstavljalo ozbiljnu povredu međunarodnog prava."
Više od 150.000 Palestinaca već napustilo Gazu
BBC dalje citira brojku od više od 150.000 Palestinaca koji su od 7. oktobra 2023. godine napustili Gazu. Drugi to, ipak, neće moći ili htjeti, bilo da je iz finansijskih razloga ili zbog povezanosti s mjestom gdje su rođeni i odrasli.
"Mnogi stanovnici Gaze su potomci ljudi koji su pobjegli ili su bili otjerani 1948. godine tokom stvaranja države Izrael – razdoblja koje Palestinci nazivaju Nakba, arapskom riječi za katastrofu. Pomisliti na još jednu takvu tragediju bit će previše bolno za mnoge i oni će se čvrsto držati svojih života u ostatku Gaze s odlučnom odlučnošću. Za Palestince koji sanjaju o vlastitoj državi uz Izrael, gubitak dijela nje osjetit će se kao amputacija", piše britanski javni servis.
Dok su prijašnji njegovi planovi uključivali izgradnju željezničke pruge ili tunela između Gaze i Zapadne obale, dvije odvojene palestinske teritorije, sada Trump od Palestinaca traži da odustanu od ove teritorije, kaže BBC u ovom tekstu.
Koji su planovi za upravljanje Gazom već razmatrani?
Što se tiče upravljanja Gazom nakon okončanja sukoba između Izraela i palestinske grupe Hamas, već je nekoliko planova napravljeno.
"Prošlog decembra, dvije glavne palestinske frakcije, Hamas i Fatah, dogovorile su osnivanje zajedničkog odbora za upravljanje Gazom – dogovor koji dosad nije donio rezultate. U drugim slučajevima, rasprave su se fokusirale na formiranje međunarodnih mirovnih snaga, vjerojatno sastavljenih od trupa arapskih zemalja. Prošlog mjeseca, Reuters je izvijestio da su UAE, SAD i Izrael raspravljali o formiranju privremenog upravljanja Gazom dok reformirana Palestinska uprava (PA), koja već ima kontrolu nad dijelovima Zapadne obale, bude spremna preuzeti vlast. Međutim, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je prethodno javno inzistirao da PA neće imati ulogu u upravljanju postratnom Gazom", piše BBC.
Britanski javni servis također govori i o američkom prisustvu u Gazi, rekavši kako je angažovano 100 bivših specijalaca SAD-a koji upravljaju ključnom kontrolnom tačkom južno od Gaze i pregledavaju vozila Palestinaca koji se vraćaju na sjever.
"Ovo bi mogli biti prvi, nesigurni znakovi proširene međunarodne – a možda i američke – prisutnosti u Gazi. No, to nikako ne znači američko preuzimanje, što bi zahtijevalo masovnu vojnu intervenciju na Bliskom istoku – nešto što Trump već dugo tvrdi da želi izbjeći", kažu u svojoj analizi.
U kontekstu dogovora o primirju između Hamasa i Izraela, koje je stupilo na snagu 19. januara, Trumpovi komentari će značajno utjecati na nastavak istog.
"Ako Hamas osjeti da će konačni rezultat ovog procesa biti depopulirana Gaza – koja neće biti samo bez Hamasa, nego i svih Palestinaca – mogli bi zaključiti da nema ništa za pregovarati i zadržati preostale taoce koje su uzeli 7. oktobra 2023. Netanyahuovi kritičari optužuju ga da traži izgovore za nastavak rata. Oni će vjerojatno zaključiti da je Trump, svojim komentarima, voljan pomagač. S druge strane, desne pristaše izraelskog premijera izrazili su zadovoljstvo Trumpovim planom za preuzimanje, što bi moglo smanjiti rizik od ostavki u kabinetu i učiniti Netanyahuovu neposrednu političku budućnost sigurnijom. Na taj način, Trump je dao Netanyahu snažnu motivaciju da održi primirje", stoji u analizi.
Komentar o Zapadnoj obali još jedan "alarm" za Palestince
Trumpov komentar o Zapadnoj obali je također izazvao kontroverze, rekavši kako "nema stav" o tome da li Palestinci trebaju zadržati kontrolu nad ovom teritorijom.
"Ova izjava izazvala je alarm među Palestincima, za koje bi takvo priznanje bilo dodatni udarac za rješenje temeljen na dvije države. Priznavanje legitimnosti izraelskih naselja na Zapadnoj obali bio bi izuzetno važan potez. Veći dio ostatka svijeta smatra ih ilegalnima prema međunarodnom pravu, iako Izrael to osporava. Tokom prethodnih razgovora, pregovarači su priznali da će Izrael zadržati velika naselјenička područja kao dio konačnog sporazuma, vjerovatno u zamjenu za mala područja izraelske teritorije. U svom prvom mandatu, Trump je posredovao u Abrahamovim sporazumima, koji su omogućili historijsku normalizaciju odnosa između Izraela i dvije arapske nacije, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Bahreina. UAE je potpisao taj sporazum uz razumijevanje da Izrael neće anektirati dijelove Zapadne obale – razumijevanje koje bi sada moglo biti ugroženo", piše u analizi BBC-a.
