Zbog straha od Rusije broj prijava u "teritorijalnu odbranu" u Švedskoj porastao za 600 posto
Razlog je ruska invazija na Ukrajinu i sve veća zabrinutost, pojačana od lidera zemlje, da se Švedska mora pripremiti za rat, piše Politico.
To je velika promjena u odnosu na posljednjih nekoliko godina, kada je Hemvarnet, snage od 23.000 vojnika koji podržavaju vojsku s punim radnim vremenom, pala u nemilost nakon završetka Hladnog rata. Nakon toga Hemvarent je postala domena uglavnom sredovječnih građana, od kojih mnogi svoje dužnosti nisu shvaćali pretjerano ozbiljno.
Nekoliko godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, vlada je ukinula gotovo automatski upis u Hemvarnet za ljude koji su završili vojni rok. Ukidanje vojnog roka 2010. bio je još jedan udarac.
Ali ruska aneksija Krima 2014. i njeni napori da započne separatistički rat u istočnoj Ukrajini potaknuli su opsežno preispitivanje sigurnosnih pitanja širom Evrope.
Tokom prošlog desetljeća "švedska teritorijalna odbrana" je prošla kroz reforme koje su je bolje povezale sa stalnim granama vojske. Umjesto dobijanja opreme koju je vojska odbacivala, sada dobijaju novo oružje.
Ipak, sve do prije dvije godine, novačenje je bilo slabo, a većina jednica nije ispunila svoje mandatne dane službe. U 2020. godini broj članova je bio oko 20.000, što je pad u odnosu na oko 120.000 sredinom 1980-ih. Sve je to promijenila ruska invazija Ukrajine 2022.
Te se godine 29.101 Šveđanin prijavio za pridruživanje Hemvarnetu, što je 619 posto više od prosjeka ranijih godina. Švedske pomoćne odbrambene organizacije također su zabilježile porast broja zahtjeva za članstvo.
U prva dvije sedmice rata 640 ljudi pridružilo se Lottasu, ženskoj grupi koja pruža logističku podršku vojsci. To je otprilike broj novih članova koje Lottas obično primi tokom cijele godine.
Do kraja 2022. godine, još jedna pomoćna organizacija, Švedska federacija za dobrovoljno odbrambeno obrazovanje i obuku, primila je 3.795 novih članova, u odnosu na samo 46 godinu prije.
Organizacija koja obučava vozače za dužnost u široj odbrani zemlje u međuvremenu je udvostručila prijem novih članova.
Rat je također potaknuo Švedsku da odustane od svoje dugogodišnje politike vojnog nesvrstavanja i podnese zahtjev za članstvo u NATO-u, zajedno sa susjednom Finskom. Zahtjev Švedske čeka samo odobrenje Mađarske.
Otkucaji ratnih upozorenja ne jenjavaju. U prvoj sedmici ove godine, švedski političari i vojni lideri okupili su se na svojoj godišnjoj konferenciji Narod i dobrana s otrežnjujućom porukom.
"Mogli bismo vidjeti rat u Švedskoj", upozorio je ministar civilne zaštite Carl Oskar Bohlin.
I premijer Ulf Kristersson nekoliko je puta spomenuo rat.
"Ne može se isključiti oružani napad na Švedsku. Rat može doći i kod nas", rekao je ministar odbrane Pal Jonson.
U prva dvije sedmice januara prijavilo se oko 1.200 ljudi, četiri puta više nego u istom razdoblju 2023. godine. Toliko se ljudi sada želi pridružiti, zapravo, da Hemvarnet ima problema s tim.
Kandidati moraju biti procijenjeni, a ako nisu služili vojnu službu (što mnogi nisu, iako je Švedska 2018. vratila regrutaciju na ograničenoj osnovi), moraju proći ubrzani vojni kurs. A onda se za njih mora naći mjesta u obližnjim jedinicama.
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
