Zbog sve bržeg zagrijavanja kontitenta, ova godina bi mogla biti još toplija od prošle
Dvije trećine rijeka u Evropi pale su ispod prosječnog nivoa, a pet kubnih kilometara leda je nestalo sa alpskih glečera, navodi Kopernikova služba za klimatske promjene (C3S) u svom godišnjem ažuriranju.
"S obzirom da emisije uzrokovane ljudskim djelovanjem zagrijavaju planetu, Evropa se zagrijava oko dva puta brže od svjetskog prosjeka - 2,2 stepena celzija u posljednjih pet godina u poređenju sa predindustrijskom erom", navedeno je u izvještaju.
Godina iza nas, 2022., bila je najtoplija godina od kako postoje mjerenja. Prognoza za 2023. ostaje neizvjesna, ali Samantha Burgess, zamjenica direktora C3S kaže da "sa većim koncentracijama stakleničkih plinova u atmosferi, vjerovatnoća toplijih godina nastavlja rasti".
S obzirom da je tlo u južnoj Evropi još uvijek "nevjerovatno suho", Burgess dodaje da će se utjecaji osjetiti ove godine "osim ako budemo imali značajne proljetne padavine".
"Nažalost, utjecaji su vjerovatno već prisutni za sezonu rasta. Tako da ćemo vjerovatno vidjeti smanjenu proizvodnju usjeva ove godine zbog sušne zime i proljeća", istaknula je.
Dalje, u izvještaju se navodi da su nedostatak zimskog snijega i visoke ljetne temperature doveli do rekordnog gubitka leda sa glečera u Alpima, što je ekvivalentno gubitku više od pet kubnih kilometara leda".
Južna Evropa je doživjela rekordan broj dana sa "veoma jakim toplotnim stresom" na ljudsko tijelo. Evropski kontinent je imao manje snijega i kiše od prosjeka u zimu 2021-2022, praćeno produženim toplotnim talasima tokom ljeta koji su pogodili poljoprivredu, riječni saobraćaj i energetski sektor.
Nivoi rijeka su bili drugi najniži u historiji sa skoro dvije trećine rijeka u Evropi ispod njihovog prosječnog nivoa. Toplotni talasi izazvali su šumske požare, a emisija ugljika iz ovakvih ljetnih požara najveća je od 2017. u cijeloj EU.
Klimatski istraživački centar Ember izračunao je u ovomjesečnom izvještaju da je energija sunca i vjetra porasla na rekordnih 12 posto svjetske električne energije u 2022. Predviđa se da će emisije iz fosilnih goriva dostići vrhunac 2023. godine, prenosi portal France24.
