Zlatko Lagumdžija: Ovo što su uradili s platom može biti ili populizam ili da rade za nekog drugog
Lagumdžija je naveo da se od usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici promijenilo mnogo toga. Prvo je da će biti zvanično biti obilježen u Ujedinjenim nacijama i poziv državama da obilježe 11. juli kao dan sjećanja. Naveo je da postoje tri dana koja se obilježavaju u znak sjećanja na genocid i da je dan sjećanja na genocid u Srebrenici jedan od ta tri dana.
"Već u dva odjela UN-a se radi na posebnim programima koji će kontinuirano pratiti ispunjavanje rezolucije. Možda najvažnija stvar je obrazovanje i uvođenje u obrazovne sisteme cijelog svijeta", kazao je Lagumdžija i naveo da nekoliko zemalja već ima rezolucije koje govore o genocidu u Srebrenici i u nekim zemljama je već počelo ugrađivanje u obrazovne sisteme.
Istakao je da u obilježavanju prednjače zemlje koje su bili najveći prijatelji kao što su Malezija, Turska, Novi Zeland koji se posebno istakao po svojoj borbi, zatim Lihtenštajn koji je bio među liderima.
Na pitanje da prokomentariše izjavu da je SDA najviše zaslužna za rezoluciju, Lagumdžija je kazao da su iz SDA stručnjaci za nešto započeti, a ne i za završiti. Za priču iz 2019. godine, kazao je da je bolje da ne pričaju o tome.
"U suštini to su sve započele Majke Srebrenice i druge nevladine organizacije širom svijeta. Tu je Munira Subašić koja je neko prepoznatljiv, Murat Tahirović, to su dvije osobe koje ne možete zaobići. Da vas podsjetim 2015. je ambasadorica Mirsada Čolaković, prije svega s ambasadorom Velike Britanije, radila da se usvoji rezolucija u Vijeću sigurnosti. Tad je sve privedeno bilo gotovo kraju, ta rezolucija je dobila 14 glasova za i Rusija je stavila veto. Sada sve ne bi bilo moguće da nismo imali institucionalne kapacitete", kazao je Lagumdžija.
Kazao je da rezoluciju iz maja ne bi bilo usvojiti da nisu postojali članovi Predsjedništva tj. većina u Predsjedništvu, ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića i ambasadora u Ujedinjenim nacijama.
"Denis Bećirović je vodio tim, s tim su bili upoznati Željko Komšić i Elmedin Konaković. Imali smo razgovore s Munirom Subašić, direktorom Memorijalnog centra Emirom Suljagićem, reis-ulemom Huseinom Kavazovićem", naveo je Lagumdžija.
Istakao je da je Bosna i Hercegovina uložila nula KM, a da Srbija ne zna izračunati koliko je uložila i da je u martu prošle godine pokrenula mašineriju sa kojom se on nije susretao.
"Veliki zagovornici borbe protiv rezolucije su bili Sjeverna Koreja, Venecuela, Nikaragva, Assadova Sirija", poručio je Lagumdžija.
Naveo je da pokušaj iz 2019. godine nije uspio jer ljudi nisu radili, a da je datum za usvajanje Rezolucije namjerno pomjeran.
"Denis Bećirović je planirao seriju posjeta još godinu prije. Nije se slučajno desilo da pored susreta s premijerom Velike Britanije, da je imao tempirane sastanke s njemačkim kancelarom Scholzom. Bećirović je u okviru svog kapaciteta imao čitavu godinu aktivnosti za jačanje međunarodnog položaja i koristio za priču o rezoluciju. Imao je sastanak s predsjednikom Egipta kada su se preokrenule druge zemlje. Nakon razgovora sa Scholzom krenula je ofanziva iz Berlina", naveo je Lagumdžija.
Rekao je da u svim prethodnim godinama član Predsjedništva iz SDA nije imao ni blizu aktivnosti kao Bećirović i da su ovo činjenice da se može nešto uraditi kada se nečemu pristupi sistematski.
Naveo je da je od 1992. godine bilo 10 ministara vanjskih poslova i da je Konaković u prvoj petorci i da ima vremena da pređe u prva tri, ali da je rano govoriti o tome.
"Kad poredite njega s prethodna dva ministra, on je uradio više nego dva ministra za osam godina. Ogromnu energiju ulaže i ide na putovanja za koja smatra da ima potrebe da ide, a da ne ide na turistička putovanja", rekao je Lagumdžija.
Pojasnio je kako je u aprilu Vučić poslao Vuka Jeremića u Ujedinjene nacije i da su imali otvorene račune i avione on i Ivica Dačić da obilaze zemlje Južne Amerike, Kariba i Afrike i da je u svemu tome Jeremić došao u New York i tamo sačekao Lagumdžiju i kako je Srbiji problem bila riječ genocid u Srebrenici.
"Oni su predugo na nas gledale kao glupe Bosance, gledali su nas kako da smo drugačiji. Sada pred njima nije bio seoski tim gdje svi trče na loptu i jedni trče prema svom golu", opisao je Lagumdžija.
Na pitanje o protestima u Srbiji kazao je da se vidi da je u Srbiji režim poljuljan i da se ljudi s kojim je komunicirao ne usuđuju da predvide šta će se desiti za šest mjeseci.
O Južnoj interkonekciji kazao je da je to strateško pitanje čitave regije i da je bitno da se istraje da to bude bosanskohercegovačka interkonekcija i da se čak i Srbiji ponudi saradnja.
"Ja mislim da crne liste još nisu zaključene kada je u pitanju i Federacija BiH i Bosna i Hercegovina u cjelini", naveo je Lagumdžija.
Lagumdžija je kazao da niko nema kapacitet da predvidi kako će izgledati Trumpova administracija za šest mjeseci u odnosu na sada i da je njegova bitna karakteristika nepredvidivost i da to nije samo strategija i da misli da i sam sebe Trump nekad iznenadi i da su mu odluke iznenađujuće za okolinu.
"Ja mislim da i mi imamo razloga ako odigramo na pravi način da postoji puno interesa američkih i Trumpove administracije da Bosnu i Hercegovinu podrži kao faktor stabilnosti, a ne nestabilnosti. Nije moje da govorim, ali na tome se radi i imamo neke planove, ima broj ljudi koji na tome radi institucionalno. Ja na tome radim, razgovaram sa ljudima", kazao je Lagumdžija.
Kazao je da Bosna i Hercegovina i region neće biti na listi prioriteta Trumpove administracije i da izbor Marca Rubia govore da su prioritet odnosi s Kinom, zaustavljanje rata u Ukrajini.
"Mi smo jedina zemlja iz regiona uz Sloveniju koja je uvijek glasala na identičan način i dala podršku palestinskom pitanju i Gazi na svaki mogući način. Od suda, humanitarnim aktivnostima, zaustavljanju ubijanja. Slovenija i Bosna i Hercegovina su jedine zemlje od centralne Evrope do Grčke uvijek bile na istoj strani", kazao je Lagumdžija.
Za odluku o tome da minimalna plata bude u iznosu 1.000 KM je kazao da je odlična odluka, ali je katastrofalan dio odluke koji je ostavio da se daju doprinosi u punom iznosu, umjesto u iznosu koji je bio ranije.
"Minimalna plata je bila 619 KM, ukupno je bilo 1.020 KM. Poslodavac je državi davao 400 KM. Ono što je trebalo uraditi jeste ostaviti doprinose u iznosu 400 KM, a da poslodavac da 1.000 KM radniku i 400 KM državi. Sad je radniku dato hiljadu, a državi 700. Državi je dato 380 KM, a država je sebe častila s dodatnih 300. To se ne može izdržati i to je suludo. Ja ovo govorim kao profesor ekonomskog fakulteta. Plašim se da struka nije učestvovala, jer struka ovo ne bi mogla ovako podržati. Hiljadu maraka radniku je bilo neophodno, a morale su se uraditi i druge stvari, ostaviti državi koliko se daje", kazao je Lagumdžija.
Naveo je da bi bilo logično da se uvede progresivna stopa poreza koja ovisi o visini prihoda, druga stvar na koju je pozvao je porez na dividendu.
Rekao je da će se doći u situaciju da minimalna plata iznosi 72 posto prosječne plate što je kao u Kubi. Naveo je da se ne može dati hiljadu bez da se napravi nova ekonomija.
"Od 120.000 na minimalcu država će od 150.000 koji primaju do 1.000 KM. Država će dati po proračunu kolega 844 miliona će biti podijeljeno, a država će dobiti 688 miliona u budžetu. Razgovarao sam s čovjekom koji me šišao, s taksistom. Oni su zadovoljni što je hiljada, ali kažu zašto dajem državi 300 KM. Nemaju oni problem da radniku daju hiljadu, oni kažu zašto je država sebi uzela", naveo je Lagumdžija.
Otkrio je da mu je ministar jedan rekao da ga je potpredsjednik Vlade pozvao i kazao mu da to treba usvojit i da je o tome na vladi raspravljalo nula minuta, da se samo glasalo i da struka nije pitana i da su ljudi koji su donijeli jeftini populisti.
"Čestitam vam na odluci, sad donesite drugi dio. Zaustavite poreze na minimalnu platu, zaustavite na nivou prije ovog. Ostavite na nivou 620 KM i to je to. Ja ne vidim argument da ne urade, ne vidim argument da urade ovo što su uradili. Može biti populizam ili da rade za nekog drugog. Ovo direktno pogoduje RS-u. Odluka da se nedjeljom ne radi u Sarajevu je priliv u drugi dio grada", kazao je Lagumdžija.
Lagumdžija je naveo i da je zaustavljen prodor susjeda u veleprodaju i maloprodaju u Federaciji BiH, i da se stvara prostor sada za to u naredne dvije godine.
"Iduća godina će biti godina pritiska na dobavljače da im se odgođeno plaća. Oni pošto neće moći izdržati neradnu nedjelju i minimalnu platu, 2026. godina će biti godina revolving kredita, a 2027. će biti godina kolapsa naše veleprodaje i maloprodaje. Bojim se da ljudi nisu svjesni. Nismo mi žrtve nepoštivanja struke, mi smo žrtve obrazovnog sistema koji je ubacio ljude s kupljenim diplomama. Dolaze na naplatu diplome s pumpe, sa Sokoca s Dolca te diplome dolaze na naplatu. Ljudi koji su donijeli odluku imaju diplome bez pokrića, sjede na mjestu gdje se odlučuje i zvanično su pametni. Nadam se da će Trojka doći sebi i preispitati odluku. Postavljam ne dirajte minimalnu platu 1.000 KM, a poslodavci da plaćaju koliko su plaćali", pozvao je Lagumdžija.
Gostovanje Zlatka Lagumdžije u Klix Studiju možete pogledati i direktno na našem YouTube kanalu.
Također nas možete slušati i na Spotifyju, Apple Podcastu, Amazon Musicu i drugim platformama.
