Vijekovna "tradicija"
37

Znate li šta je "oktobarsko iznenađenje"? SAD čekaju ključni događaj koji bi mogao preokrenuti izbore

N. Ž.
Ilustracija: A.L. / Klix.ba
Ilustracija: A.L. / Klix.ba
U novembru će građani SAD-a birati između Donalda Trumpa i Kamale Harris za novog predsjednika/predsjednicu ove zemlje, a javnost u ovoj državi čeka takozvano "oktobarsko iznenađenje", događaj koji bi tok kampanje mogao potpuno promijeniti.

Termin "oktobarsko iznenađenje" prvi je spomenuo William Casey, koji je vodio kampanju za republikanskog kandidata Ronalda Reagana 1980. godine, koji se tada za mjesto u Bijeloj kući borio protiv Jimmyja Cartera.

U to doba je bila aktuelna iranska kriza, odnosno revolucija u ovoj bliskoistočnoj zemlji, nakon koje su snage reolucionara kao taoce uzele veliki broj građana SAD-a. Casey je tada rekao da Carter sprema "oktobarsko iznenađenje" kojim bi povećao svoje šanse za pobjedu, a od tada se ovaj termin koristi da se pojasne događaji koji se dese unutar mjesec dana prije izbora u SAD-u, koji se tradicionalno održavaju u novembru.

Vrijedi reći i da se događaji prije 1980. godine mogu također opisati kao "oktobarska iznenađenja", a prema procjenama historičara, prvi slučaj može se pronaći još 1840. godine.

Međutim, da ne bi išli u prethodne vijekove, možemo pronaći i veliki broj primjera ovog "iznenađenja" u prethodnih 20 godina, odnosno u oko 12 izbornih ciklusa u SAD-u, uključujući predsjedničke i "mid-term" izbore, gdje se bira veliki broj članova oba doma Kongresa SAD-a.

Tako je, recimo, 2000. godine u jeku borbe između Georgea Busha mlađeg i Ala Gorea baš u oktobru izašao podatak da je sin nekadašnjeg američkog predsjednika, a kasnije i sam stanovnik Bijele kuće, 1976. godine uhapšen zbog vožnje pod utjecajem alkohola. Ipak, to mu nije naštetilo, pa je opet pobijedio na novembarskim izborima.

Međutim, može se reći da je jedan od događaja četiri godine kasnije sigurno više utjecao na rezultat izbora nego što je to bio slučaj s Bushevim incidentom iz 1970-tih.

Bush se za novi mandat borio s Johnom Kerryjem, koji se približavao pobjedi. U oktobru, manje od mjesec dana prije izbora, Al Jazeera je objavila video gdje je Osama Bin Laden preuzeo odgovornost za napade na New York koje je teroristička grupa Al-Qaeda izvela 11. septembra 2001. godine.

Kako je najveću popularnost, u to doba, Bushu donosio "rat protiv terorizma", objava ovog snimka dovela je do skoka u podršci za tada aktuelnog predsjednika, koji je na kraju i porazio svog demokratskog protukandidata.

Četiri godine kasnije, borba između Johna McCaina i Baracka Obame bila je većinom bez nekih pretjeranih iznenađenja, ali samo četiri dana prije izbora, u medije je procurila informacija da je članica Obamine dalje porodice, Zeituni Onyango, u SAD ušla ilegalno, što su republikanci željeli iskoristiti da sruše njegovu popularnost. U tome nisu uspjeli, pa je Obama bez problema porazio McCaina i postao prvi Afro-Amerikanac u Bijeloj kući.

Obama je zatim četiri godine kasnije porazio i Mitta Romneyja, a u ovoj utrci je bilo još i "dosadnije" nego 2008. godine. Jedini događaj kojeg analitičari zovu potencijalnim "oktobarskim iznenađenjem" je reakcija republikanskog guvernera savezne države New Jersey, koji je pohvalio reakciju Obamine administracije na uragan Sandy.

Sva "dosada" iz prethodne dvije izborne kampanje nadoknađena je u oktobru 2016. godine, mjesec dana prije izbora između Trumpa i Hillary Clinton.

Sve je počelo 7. oktobra, kada je objavljen sporni snimak na kojem Trump govori o seksualnom zlostavljanju djevojaka, odnosno o hvatanju za genitalije bez dopuštenja.

Na isti dan, stranica WikiLeaks objavila je stotine internih e-mailova Johna Podeste, visokog zvaničnika Demokratske stranke u SAD-u, gdje su izašle brojne sporne informacije, posebno o medijskom odnosu prema Trumpu i dobrim odnosima velikih medijskih kuća s demokratama.

Na isti 7. oktobar, američke obavještajne agencije objavile su da je ruska vlada pokrenula "masovnu kampanju dezinformacija", čiji je cilj bio izbor Donalda Trumpa za predsjednika. Dugo se govorilo o vezama između Kremlja i Trumpove kampanje, a kasnije je i dokazano da je Rusija itekako uspjela utjecati na rezultat ove kampanje.

Posljednje oktobarsko iznenađenje došlo je 28. ovog mjeseca, kada je direktor FBI-ja James Comey objavio da će ponovo otvoriti istragu o tome da je Clinton koristila privatni e-mail server tokom mandata na mjestu državne sekretarke, čime je u opasnost stavila važne podatke.

Zanimljiv je bio i oktobar 2020. godine, kada su se za mandat borili Trump i Joe Biden. Prvi događaj tokom tog mjeseca bio je objava Trumpovih poreznih podataka, gdje se tvrdilo da je tada aktuelni predsjednik SAD-a platio 750 dolara u porezima 2016. i 2017. godine, te da se nalazi u dugovanjima od nekih 400 miliona dolara.

Za "oktobarsko iznenađenje" smatrala se i objava da su Donald i njegova supruga Melania Trump zaraženi virusom Covid-19. Uskoro su eksperti objavili da je razlog zaraze bio događaj u Bijeloj kući gdje se slavilo potvrđivanje Amy Coney Barrett za mjesto sutkinje u Vrhovnom sudu SAD-a, gdje se nisu pratile osnovne preporuke epidemiologa za događaje tokom pandemije ovog virusa.

Demokrate su ovaj slučaj iskoristile da ilustriraju odnos Trumpa prema pandemiji, koji su često kritikovali, te generalno njegov manjak odgovornosti.

Još jedan ključni detalj, kojeg su republikanci željeli "progurati" kao "oktobarsko iznenađenje", bio je otkrivanje laptopa Huntera Bidena, sina demokratskog kandidata. Pored raznih fotografija gdje on konzumira narkotike, Trump i republikanci su tvrdili da podaci na laptopu pokazuju korupciju porodice Biden, kada je on bio potpredsjednik SAD-a. Ipak, plan nije uspio, te pronalazak laptopa nije značajnije utjecao na rezultat izbora.

Kada pogledamo aktuelne izbore između Harris i Trumpa, teško je reći šta će biti "oktobarsko iznenađenje", posebno imajući u vidu nepredvidljivost bivšeg predsjednika SAD-a.

Zasad, analitičari kažu da bi kampanja aktuelne potpredsjednice mogla pokušati prikazati primirje na Bliskom Istoku, ako do istog dođe, kao "oktobarsko iznenađenje", ali problem trenutno predstavlja stav izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji ne planira prestajati s napadima na grupe Hamas i Hezbolah u Palestini, odnosno Libanu.

S druge strane, Trump se nada lošim brojevima o zaposlenosti ili ekonomiji generalno, kako bi to pokušao okrenuti protiv administracije Bidena i Harris. Sve drugo bilo bi u domenu nagađanja i nevjerovatno je teško za predvidjeti, posebno kada uzmemo u obzir Trumpovu političku historiju.