Znate li zašto se izbori u SAD-u održavaju utorkom, a ne nedjeljom

Izvorno su se izborni dani razlikovali od države do države, ali 1845. donesen je zakon kojim se utvrđuje jedan dan izbora za cijelu zemlju. (Isprva se to odnosilo samo na predsjedničke izbore, ali je kasnije prošireno i na kongresne izbore), navodi se na enciklopedija Britannica.

U to su vrijeme Sjedinjene Države još uvijek bile pretežno agrarno društvo. Za poljoprivrednike, koji su činili većinu radne snage, veći dio godine zauzimala je sadnja, njegovanje i žetva usjeva. Početak novembra bio je dobro vrijeme za glasanje jer je berba završila, ali je vrijeme još uvijek bilo relativno blago.

Ipak, neki su dani u sedmici bili bolji od drugih. Dva dana definitivno nisu dolazila u obzir. Većina Amerikanaca bili su pobožni kršćani i stoga su nedjelju odredili kao dan odmora i bogoslužja. Srijeda je u mnogim krajevima bila tržni dan, kada su poljoprivrednici prodavali svoje usjeve u gradu.

Osim toga, ponekad je bio potreban dan putovanja. U ruralnim područjima, najbliže biračko mjesto moglo je biti udaljeno nekoliko milja, a u eri prije automobila, put do tamo mogao je potrajati. Ako ljudi nisu mogli koristiti nedjelju ili srijedu kao dan za putovanje, onda to znači da dan izbora ne može biti ni u ponedjeljak ili četvrtak. I tako je utorak percipiran kao najbolja opcija.

Razlog zašto je izborni dan naveden kao utorak "nakon prvog ponedjeljka" bio je da se spriječi da padne na 1. novembra. Taj se dan smatrao nepovoljnim jer su ga neki kršćani slavili kao Dan svih svetih i također jer su trgovci obično uzimali prvi dan u mjesecu kako bi podmirili svoje knjige za prethodni mjesec.

Iako je utorak odabran iz praktičnih razloga, glasanje na taj dan sada se češće doživljava kao prepreka. Manje od 2 posto Amerikanaca danas je zaposleno u poljoprivredi, a mnogi ljudi rade utorkom tokom cijele godine. Kako je odaziv birača s vremenom opadao, neki su ljudi predložili da se izbori pomaknu za vikend.