Prvi poštanski automobil za Bosnu i Hercegovinu stigao je u Sarajevo 1905. godine
Prva automobilska linija sa tzv. motornim busom uvedena je u Njemačkoj 1895. godine na relaciji Deuz-Netphen. Ovaj automobil, odnosno motorni autobus naziva Landauren sa osam sjedišta i snage motora 5 KS kretao se prosječnom brzinom od 15 km/h, a konstruisao ga je Karl Benz.
Prema pisanju engleskog časopisa Commercial Motor iz 1905. godine prvu poštansku automobilsku liniju u Tölzu, otvorio je iste godine ministar transporta u Kraljevini Bavarskoj Heinrich von Frauendorfer sa visokim dužnosnicima. Bila je to prva bavarska komercijalna linija i veza na relaciji Tölz-Leng-Gries. Automobile je isporučila Kompanija Daimler Motoren Gesellschaft iz Cannstatta (regija Stuttgart, Njemačka).
Međutim, u izradi prvih autobusa Benz i Daimler nisu bili jedini. Firma SAG bus iz Gaggena (regija Baden-Württembergs, Njemačka) započela je proizvodnju autobusa sa kojima je 1905. godine otvorena autobuska linija Gernsbach-Baden-Baden. Iste godine i u Berlinu je prvi autobus ovog proizvođača, ali velikog kapaciteta za 52 putnika. Počev od 1906. godine pošta je postala jedan od redovnih kupaca SAG autobusa. Tako se u Njemačkoj počeo razvijati autobuski sistem poznat kao Kraftpost.
Automobilski prevoz pošte i putnika u Austriji je uvela Austro-Ugarska Uprava pošte 06. augusta 1907. godine otvaranjem prve linije na relaciji Neumarkt - Predazzo u Južnom Tirolu. Krajem iste godine otvorena je i linija Linz-Eferding od kada je Postbus (poštanski autobus) u Austriji sastavni dio javnog prevoza. Prvi autobusi Stagecoach imali su 16 sjedišta i dostizali brzinu do 22 km na sat.
U Češkoj je ovaj prevoz uveden 1908. godine, a nekoliko godina kasnije, odnosno već 1914. godine u Češkoj, Moravskoj i Slovačkoj otvorene su ukupno 23 linije sa 33 poštanska automobila i 13 privatnih pod nazivom Postbus.
Bosna i Hercegovina je jedna od prvih evropskih zemalja u kojoj su pored električnog tramvaja, željezničke mreže koja je u evropskim razmjerama predstavljala uzor za uzane pruge, telegrafa, telefona i pošte tzv. evropskog tipa, otvorene i automobilske linije za prevoz pošte i putnika.
Kako je prevoz pošte bio u nadležnosti Austro-Ugarske vojske, Austro-Daimleru je povjerena proizvodnja prvog poštanskog automobila za Bosnu i Hercegovinu. Počev od 1902. godine kada je Paul Daimler, jedan od sinova Gottlieba Daimlera, preuzeo upravljanje austrijskom fabrikom u gradu Wiener-Neustadt proizvodnja je bila gotovo identična sa proizvodnjom fabrike iz Cannstatta (Daimler Motoren Gesellschaft, Cannstatt Regija Stuttgart), pa je Austro-Daimler u to vrijeme postao glavni dobavljač vojnih vozila i poštanskih automobila. U saradnji sa kapetanom Wolfom počela je i proizvodnja prvih oklopnih vozila i poštanskih automobila pokretanih motorima zapremine 4.400 ccm i snage 30 KS ali i sa pogonom na sve točkove.
Prema pisanju austrijskog časopisa Allgemeine Automobil-Zeitung od 26. februara 1905. godine, Sarajevskog lista iz 1905. godine i engleskog časopisa Commercial Motor također iz 1905. godine, prvi poštanski automobil u Sarajevo dovezao je 28. januara 1905. godine oficir Austro-Ugarskih oružanih snaga i stručnjak za tehniku, kapetan Hauptmann Robert Wolf, obzirom da su u periodu Austro-Ugarske uprave u Bosni i Hercegovini, pošta i telegraf bili u nadležnosti vojske koja je u okviru tehničkog vojnog odbora imala i odjeljenje za testiranja automobila, a koje se nalazilo u Beču. (Wien VI. Bez. Gumpendorfer Straße 1. Techn.Militärkomitee-Gebäude).
Komandant ovog odjeljenja bio je gospodin Hauptmann Robert Wolf koji je vodio istraživanje i razvoj vojnih motornih vozila kao sredstvo koje svojoj artiljeriji daje veću mobilnost.
Demonstrirajući poštanski automobil marke Austro-Daimler, mase 3.350 kg, kapetan Wolf je u vojnom logoru u Sarajevu održao i stručno predavanje o automobilu kojem su prisustvovali baron Alborn s generalitetom, predstavnici Zemaljske vlade i mjesnih oblasti, predstavnici Direkcije državne željeznice, Vojničke pošte i telegrafa te mnogi oficiri i poštanski činovnici. Prije uvođenja poštanskog automobila osposobljene su ceste, a na probnoj vožnji pored kapetana Wolfa prisustvovali su i poštanski sekretar Kovarschik i poštanski kontrolor von Sotter koji su ispitali automobil na putevima u Bosni i Hercegovini.
Primjena prva tri poštanska automobila u Bosni i Hercegovini započela je 01. juna 1905. godine uspostavom automobilskog prevoza pošte i putnika na relacijama Bihać-Bosanski Novi i Bihać-Bosanski Petrovac, tada dugim oko 135 km, kao i na drugim relacijama u Bosanskoj Krajini. Vrijeme prevoza pošte konjskom zapregom na ovim relacijama od 12 sati skraćeno je na 5 sati prevoza automobilom obzirom da se automobil kretao brzinom do 30 km/h.
Nakon uspostave automobilskog prevoza pošte i putnika na relacijama Bihać-Bosanski Novi i Bihać-Bosanski Petrovac, uspostavljen je i prevoz na relaciji Banja Luka-Jajce, a nekoliko mjeseci prije početka Prvog svjetskog rata poštanski saobraćaj automobilima uspostavljen je i između Sarajeva i Kalinovika, Rogatice i Mesića, te na liniji Ustiprača-Goražde-Foča. Automobilski prevoz pošte i putnika vršio se prema redu vožnje usklađenom sa željezničkim redom vožnje.
Kao ogranak njemačkog Daimlera, fabrika Austro-Daimler osnovana je 1900. godine u gradu Wiener-Neustadtz u Austriji, a od 1906. godine poslovala je samostalno. Prvi konstruktori Austro-Daimlera bili su Paul Daimler (1869-1945), sin Gottlieba Daimlera kojeg je naslijedio Ferdinand Porsche, zatim Karl Rabe i Oskar Haker.
Fabrika je već 1901. godine započela proizvodnju sopstvenih kamiona mase 2,5 tona sa motorom snage 10 KS i ubrzo postala jedan od najinovativnijih proizvođača u pogledu konstrukcije kamiona i specijalne opreme koji su korišteni i za potrebe vojske. Na bazi kamiona sa motorom snage 4 KS 1901. godine nastao je na svijetu prvi izotermni kombi za prevoz leda i prvi austrijski autobus sa 10 sjedišta. Pod vodstvom tehničkog direktora Paula Daimlera, u periodu od 1903. do 1905. godine nastao je jedan od prvih traktora sa pogonom na sve točkove, kao i u svijetu prvi laki oklopni transporter sa pogonom na četiri točka. Lakši kamioni bili su razvrstani u tri kategorije prema nosivosti, od 1 do 1,5, 1,5 do 2,5 i 2,5 do 3 tone i pokretani dvo cilindarskim motorima snage 6 do 9,5 KS za kamione nosivosti od 1 do 2,5 tona i snage 8 do 12 KS za kamione nosivosti od 2,5 do 3 tone.
Izvanredne poslovne uspjehe Austro-Daimler bilježi tokom 30-ih godina sa putničkim automobilom, model ADM, pokretanim šestocilindarskim OHC motorima zapremine od 2540 ccm, 2650 ccm i 2994 ccm i snage 110 KS pri 4000 okretaja u minuti. Ovaj model bio je jedan od najvećih automobila decenije, a rađen je u luksuznim i sportskim verzijama, kada su zabilježeni i veliki sportski uspjesi.
Počevši od 1928. godine Austro-Daimler je poslovao kao Daimler-Puch, a 1934. godine spajanjem Austro-Daimler AG, Puchwerke i Steyr-Werke AG nastala je kompanija Steyr-Daimler-Puch.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
